sábado, 31 de outubro de 2015

Toponímia Dili sei hahú implementa ba rua/dalan 89


Governu iha fulan novembru sei hahú ho prosesu reformulasaun ba toponímia iha Dili, hodi muda naran ba rua sanulu resin, nom projetu-pilotu ba iha zona barak, tuir ministru Administrasaun Estatál fó sai ba Lusa. 

Dionísio Babo, ne’ebé hanesan mos ministru Estadu, Kordenadór ba Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa, esplika ba Lusa katak, halo ona konkluzaun ba lista dahuluk ho rua/dalan 89.

"Rezolusaun ne’e aprova iha Konsellu Ministru, sei publika iha Jornál Repúblika no sei hahú fó sao kona-ba prosesu ne’e”, esplika.

"Iha plaka hothotu, sei ho rua hirak ne’e nia naran foun no iha parte okos, sei ho naran antigun, atu ema hotu bele hatene kona-ba istória no labele kria konfuzaun", hatutan tan.

Hosi kritériu balun ne’ebé Governu defini ba iha rezolusaun hodi fó topónimiu ne’e hirak ne’e hodi halo ligasaun “barak” hosi naran dalan nian ho fatin hirak ne’e, tanba koñesidu".

Kona-ba rua prinsipál “tenke tau naran hosi figura nasionál, hanesan hosi foti hosi konseitu mártires da patria no reprezenta eroi hirak ne’ebé mate tanba luta ba libertasaun nasionál”.

Uza data hosi akontesimentu “nasionál” atu “jerasaun foun sira bele hatene”, uza naran hirak ne’ebé “fó valór komun ba nasaun demokrátika hothotu”, hanesan liberdade ka direitu umanu no naran hosi nasaun ka sidade estranjeira hirak ne’ebé iha “ligasaun ho vida nasaun Timor-Leste ka ba munisípiu Dili” mos sai hanesan kritériu seluk.

Iha rezolusaun ne’e haktuir katak sei lauza antroponímika ho naran hosi ema ne’ebé sei moris, “karik uza, tanba kazu estraordinária balun ne’ebé hetan ninia rekoñesimentu kona-ba tipu omenajen ne’e no ema fó ninia autorizasaun ka prestasaun no nia rasik simu/aseita”. Estranjeiru ka liafuan estrajeira sei uza karik “presija duni”.

Iha faze dahuluk ba toponímia ne’e sei aplika ba suku pilotu neen iha sentru sidade: Kolmera, Motael, Gricenfor, Vila Verde, Akadiruhun ho Bidau de Lecidere.

Tuir esplikasaun katak ida ne’e hanesan prosesu ida ne’ebé bele fasilita komérsiu no serbisu, inklui mobilidade urbana, no sei atu “kria tan serbisu distribuisaun postál” hodi ajuda fasilita relasaun entre Estadu ho sidadaun, liu-liu relasiona ho notifikasaun.

Naran hosi rua hirak ne’ebé aprova, inklui mos Avenida da Restauração, ne’ebé liga limite Dili ba oeste no rotunda aeroportu, Avenida Nicolau Lobato, hosi ne’e ba to’o Porto Dili ninia oin ho Rua de Malinamok maka liga parte rotunda ba sul, no ba to’o iha zona sidade nian.

Hosi Pertamina ho Mota Komoro ninia rohan naran Avenida Praia dos Coqueiros, depois maka sei transforma ba Avenida de Portugal, ba to’o farol.

Iha kruzamentu Farol, sei transforma ba Avenida Motael, hahú hosi parte tasi-ibun no ba parte direita hosi Rua dos Direitos Humanos, no kontinua ba to’o maka Avenida Nicolau Lobato.

Hosi porto Díli to’o ponte de Bidau Santana sei ho Avenida Marginal.

Iha igreja Motael ninia kotuk “ho naran foun” maka Rua Karketu Mota-ain, liurai hosi zona refere ninia naran, ne’ebé agora ho rua S. António.

Hosi toponímia ne’e maka kria mos rua 25 de abril (hosi parte kotuk ne’ebé sei harii edifísiu hosi Embaixada portugeza no ba to’o iha sede BNU nian).

Inklui mos dalan ka rua seluk hanesan Avenida Mártires da Pátria, 20 de maio, hanesan omenajen ba loron restaurasaun independénsia, avenida D. Ricardo da Silva, D. Martinho Lopes ho D. José Ribeiro (hanesan naran hosi bispu Dili nian), Xavier do Amaral (proklamadór ba independénsia iha tinan 1975) no Rua Palácio das Cinzas, hanesan Prezidénsia Repúblika dahuluk.

Rua Moçambique, rua 10 de junho (hodi fó omenajen ba levantamentu Marabia), avenida 28 de novembru (loron proklamasaun indepedénsia iha 1975), rua 12 de novembru (masakre de Santa Cruz) no 30 de agosto (referendu 1999) maka tama ona iha lista aprovasaun nian.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: