sábado, 31 de outubro de 2015

Parseria públiko-privadu sira estreia iha orsamentu timoroan 2016 nian


Timor-Leste sei estreia, formalmente, iha 2016 ho parseria públiko-privadu (PPP), liuliu ba área sira transporte, enerjia, saúde ho bee nian, haktuir hosi informasaun nebe fó sai iha proposta hosi Orsamentu Estadu ba tinan oinmai.

Nasaun aprova tiha ona PPP dahuluk ba tinan ne'e, hodi harii Portu hosi Tibar, nebe sei iha faze konkursu nian, "dezenvolve hela estudu sira viabilidade nian relasionadu ho projetu sira seluk", haktuir hosi dokumentu orsamentu sira nebe disponibiliza hosi Ministériu Finansa iha loron-sesta ne'e.

Akordu sira hanesan ne'e (PPP) permiti, subliña hosi ezekutivu, "fó benefísiu hosi koñesimentu espesializadu sira no hosi finansiamentu hosi setór privadu, nune'e hadi'a kualidade no efisiénsia no hamenus risku nebe Governu kaer".

Maski nune'e, "projetu sira ne'e sei halo de'it bainhira aliña ho objetivu sira ba dezenvolvimentu hosi Governu no bainhira iha taxa aas sira hosi retornu ekonómiku no sosiál".

Polémiku, PPP dahuluk aprova tiha ona hosi Governu maka ba konstrusaun no jestaun hosi Portu iha Baía Tibar nian, nebe ho osan dolár millaun 400 no empreza rua nebe hato'o proposta finál sira kandidatura nian maka: franseza Bolloré Consortium ho ingleza Peninsular & Oriental Steam Navigation Company (POSNCO), subsidiáriu hosi DP World, hosi Dubai.

"Dezenvolvimentu hosi portu foun ida iha Baía Tibar nian hanesan prioridade ida ba prosperidade ekonómiku Timor-Leste nian iha futuru. Hanesan projetu boot ida investimentu nian iha nasaun ho parte signifikativu ida nebe investe hosi empreza nebe mana'an", esplika hosi Joanico Gonçalves, hosi Ministériu Obras Públika.

Projetu ne'e haree ba konstrusaun no jestaun durante tinan 30 hosi Portu Tibar nian no inklui konstrusaun hosi estrada ida entre Díli ho Tibar, hosi embarkasaun ida, instalasaun iha rai no sistema sira drenajen nian.

Ezekutivu timoroan nian hein katak kontratu ne'e sei asina entre tinan 2015 nia rohan ho inísiu 2016 nian no konstrusaun ne'e sei aranka liutiha tinan ida.

Portu hosi Baía Tibar nian sei "finansiadu iha parte balun hosi Fundu Infraestrutura sira no balun hosi empréstimu konsesionál sira nebe fó hosi Banku Mundiál, Banku Europeu ba Investimentu, Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (BAD) no parseiru multilaterál sira seluk".

PPP iha futuru sei hanoin ba Sistema Abastesimentu Bee nian iha Díli (Konsellu Ministru sira analiza tiha ona estudu ikus ida hosi pré-viabilidade no estudu viabilidade nebe previstu ba inísiu tinan 2016).

Governu avalia mós eventuál PPP ida ba jestaun, operasaun no manutensaun hosi sentrál eletríku rua nebe harii hosi Governu iha Hera no Betano. Iha fatin seluk, analiza hela "posibilidade ba parseria ho setór privadu iha área saúde nian", haktuir hosi testu orsamentál sira nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: