domingo, 14 de abril de 2019

PNTL Halao Duni Lei no Orden ba nia Cidadão maibé Labele Impede Direito á Liberdade de Expressão?

(Analiza Kazu Ida ne’e Oknum PNTL Halo Tiru Gas Air Mata iha Parlamentu Nacional Nia Oin)

Husi: Moisés Vicente* | opiniaun

Instituisaun Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL), foin dadaun iha loron Kuarta-feira, 27 Marsu 2019 ne’e halo nia aniversariu ba dala XIX (19). Iha ne’ebé instituisaun PNTL ida ne’e hari iha loron 27 fulan Marsu tinan 2000 liubá. Instituisaun PNTL hanesan komparasaun ho ema ida karik tama dadaun ona nia tinan bo’ot ba bebeik ona (Menjelang untuk ke masa Dewasa).  Signifika saida?, signifika katak PNTL bele hanoin maduru ona antes atu halo atuasaun problema ruma iha tereñu. Instituisaun PNTL nia slogan ga Motto hala’o “Lei no Orden”, oknum PNTL hotu-hotu hatene iha ne’ebé PNTL tau hotu farda iha kabas sorin liman karuk no sorin liman los sempre hakerek liafuan “Lei no Orden”. Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL) Proclamação da Independência iha 28 Novembru 1975 ne’ebé proclamada husi FRETILIN. Depois le’e sai Proclamação da Independência, loron 7 Dezembru 1975, militar Indonesia sira halo invade Timor durante tinan 24 nia laran, sidadaun Timor-oan terus barak ba rai ida ne’e. Terus ran fakar hakarak liberta rai ida ne’e, liu husi prosesu luta makas hodi hetan vitoria ba ukun-rasik-an. Depois ukun rasik-an, nasaun RDTL hari’i no Restauração da Independência iha 20 Maio 2002, Tasi-Tolu, Dili. Iha momentu ne’ebá hari’i no la’o ho Sistema Demokrasia no Sistema Semi-Presidensial hamosu ho nia orgaun Soberania hat (4). DahulukPresidente Repúblika (PR), daruak Parlamentu Nacional (PN), datoluk Governo no daikus maka Tribunais. Lia fuan Demokrasia ihadefinição da Democracia mai husi nasaun Yunani/Gregas ne’ebá dehan Demos: “Povo”, no Kratos/Kratein: Ukun husi “Governo” ka iha “Estado”. Signifikadu ida liafuan Demokrasia ne’e katak (Povu mak na’in ba Demokrasia ka Ukun hosi povo, ho povo ba povo), (A democracia e que rege governado pelo povo, com o povo e para o povo), (Pemerintahan dari rakyat, oleh rakyat dan untuk rakyat), (Democracy is the government of the people and for people). Se kuandu iha orgaun soberanu sira buat ruma lalos, povu sira iha direitu atu halo kritika ba ukun na’in sira iha PR, PN, Governo no Tribunais. Ida ne’e povu Timor-Leste iha direitu no deveres konstitusional tomak atu halo demostrasaun asaun pasitiku ka halo kritika asaun pasitiku ba orgasaun soberania Parlamentu Nacional. 

Ai,,, kuitadu…!!, povu foin maka ba hato’o ninia aspirasaun ka hato’o ninia opinião ba orgaun soberanu Parlamentu Nacional, derepenti deit oknum Polisia Nacional Timor-Leste ba tiru kedan Gas Air Mata ba povu sira ne’ebe maka kbi’it la’ek. Asaun pasifiku ne’e povu nia direitu, povu nia dever moral, tanba Parlamenru Nacional ka uma fukun Parlamentu ne’e reprezentante Povu. Povu sira sala saida?. Sera que antes ne’e povu seidauk lori karta asaun pasifiku nian ba Komandante PNTL Munisipiu Dili ga? ka Sera que dalan seluk laiha ona PNTL atu koalia didiak deit ba manifestante ka liu husi nia Porta Voz ba asaun pasifiku sira iha momentu ne’eba?. Asaun fíziku no violentu ne’ebé akontese iha loron horiseik oras tuku 12:00 lokaliza iha edifísiu Parlamentu Nasional nian oin, iha loron 2 Abril 2019, rezulta ema na’in 7 maka sai vítima ba aktu violentu fíziku ne’ebé komete hosi oknum/membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL). Vítima sira na’in 3 hetan sofrementu kmaan, na’in 1 mak todan, na’in 2 hetan kapturasaun no detein iha sela PNTL Caicoli, no na’in 1 (Sra. Madalena) ne’ebé kanek no hetan suku pontu 2 no oras ne’e daudauk fila ona ba nia uma iha Faról, Dili. Ita hotu nian Lei Inan-Konstituisaun da RDTL 2002, artigu 147Polísia no forsa seguransa sira 1. Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku. 2. Prevensaun kriminál tenke hala’o ho respeitu ba direitus umanus. 3. Lei maka sei harii rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk. (Lingua Portugés, artigo 147 Polícia e forças de segurança. Número 1. A policia defende a legalidade democratica e garante a segurança interna dos cidadãos, sendo rigorosamente apartidaria. 2. A prevenção criminal deve fazer-se com respeito pelos direitos humanos. 3. A lei fixa o regime da polícia e demais forças de segurança). Sera que oknum PNTL hatene Lei Inan-Konstituisaun da RDTL ka Oknum PNTL maka hakarak iha Lei Inan-Konstituisaun da RDTL nia leten?. Iha lidun seluk, konstituisaun da RDTL artigu 42 ko’alia kona-báLiberdade reuniaun no manifestasaun nian 1. Iha garantia liberdade ba ema hotu-hotu ne’ebé hakarak halo reuniaun iha pás no la kaer kro’at, no sira lalika husu uluk autorizasaun. 2. Rekoñese ema hotu-hotu nia direitu ba manifestasaun, tuir lei haruka. Artigo 42 tradus ba lingua Portugés 1. A todos é garantida a liberdade de reunião pacífica e sem armas, sem de necessidade de autorição prévia. 2. A todos é reconhicido o direito de manifestação, nos termos da lei.

Iha sorin seluk, tuir relatoriu Fundasaun Mahein (FM) nia monitorizasaun iha tinan 2011 liubá kotuk hatudu katak iha atuasaun elementu Polisia, publiku no komunidade sempre kestiaona kona-bá atuasaun ne’ebe lansa husi polisia ne’ebe dala barak iha violasaun no torturasaun. Nune’e mos Fundasaun Mahein husu atu haforsa tan atuasaun ne’ebe preventivu atu nune’e bele prevene asaun ne’ebe ameasa ba estabilidade. Tanba povu hakarak goza dezenvolvimentu nasaun iha estabilidade no senti seguru iha nia hela fatin. No iha relatoriu Fundasaun Mahein husu ba Komando Polisia Nacional Timor-Leste atu fo obrigatoriamente ba elementu polisia sira persiza obdese ba lei no regulamentu sira ne’ebe konsagra ona iha konstituisaun. (Fundasaun Mahein nia Lian No 20 (.pdf, 30/5/2011). Tansa bandu fali vendedor ambulante? Tansa bandu tiga roda? Husik ba kiak sira buka morís. Diak liu Municipiu halo loby ho Governu buka orsamentu ruma loke tan fatin balun iha Dili laran ho kualidade hanesan ida iha Lecidere para Tia no Tio sira bele faan aifuan, modo. Fatin sira ne tenki mos, municipio tenki haré sentina, be mos. Ne maka munisipiu nia knar. Municipiu bele buka mos orsamentu haré halo modelo tiga roda foun ida, ke atraksi, pinta ho kor Oi-oin, kaman, bele mos elektrik, e faan folin baratu ba alin sira. Municipiu tenki hakoak, tulun alin kiak sira. Sira ita nía oan, alin, e sira mos kontribui ba ekonomika nasional. (Eis-Presidente da Repúblika, Dr. José Ramos-Horta, Facebook José Ramos Horta, 2 Abril 2019). Iha ne’e hakerek na’in foti matenek nain Sosiologi ida naran Augoste Comte ema France, hatete iha Bahasa Melayu nune’e “Masyarakat adalah sekelompok individu yang mempunyai hubungan, memiliki kepentingan bersama, dan memiliki budaya”. Matenek na’in Augoste Comte hanoin hirak ne’ebé mensiona iha leten, liga mai konstektu iha país Timor-Leste, oknum PNTL mos iha hanoin, antes aplika lei hirak ne’e, tanba sira PNTL hanesan povu mak ba servisu iha instituisaun PNTL ba. Timor-Leste nia kultura hanorin mai ita ko’alia ba malu, kultura halo dialogu ba malu, la presija uza forsa hodi tiru kedan gas air mata ba povu vendedor ambulante sira iha Parlamentu Nacional nia oin. Sim, ita hotu hatene Lei ba Demostrasaun nia ne’e hatete momos katak demostrante sira obrigatorimente dok husi 100 metru ba edifisiu orgaun soberanu nian. PNTL laiha dalan seluk, atu koalia didiak deit ba movimentu vendedor ambulante sira no ultimo rekursu maka PNTL tenke tiru deit?.  

Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu, Filomeno Paixão rasik hatete Forsa F-FDTL e PNTL ne’ebe kaer kilat bainhira atu tiru komunidade tenke tuir regra, laos tiru arbiru. Tenke hatene regra bainhira ka iha situasaun oinsa maka bele tiru. Ne’e só iha ultimo rekursu, labele liu ona.  So atu tá ita, no ita book an labele ona, ou nia atu ba tá nia maluk ida, ou nia halo buat ida ke atu soe bomba iha fatin ruma, atu ita evita labele akontese, maibé ne’e laos regras jeral, regras jeral maka evita atu tiru. (Timor-Post, 5/4/2019). Iha parte seluk, konstituisaun da RDTL artigu 5 desentralizasaun no artigu 72 ko’alia kona-ba podér lokál maibé iha realidade estadu no governu kontinua sentraliza atividade tomak iha kapitál Dili nudár sentru ba dezenvolvimentu nasionál. Bazeia ba realidade ida ne’e mak sidadaun hotu-hotu mai buka moris iha cidade Dili nudár kapital nasaun doben ida ne’e nian. Iha atividade ekonómiku ne’ebé maka sentraliza iha kapitál mak ezije ukun na’in sira nia responsabilidade no matenek atu tau matan ba nia sidadaun rasik hodi eduka, motiva, no organiza sira atu bele sai sidadaun sira ne’ebé maka siviku. Iha realidade, durante tinan 17 hafoin Timor-Leste Restaura nia independénsia, povu kontinua halerik no buka dalan rasik hodi sustenta sira nia vida ekonómiku família nian. Konsekuénsia hosi ne’e maka hamosu kazu oin-oin hanesan eviksaun forsadu, duni, baku no tebe, tuku, tiru ba sidadaun sira ne’ebé hala’o sira nia atividade ekonómiku iha kapitál Dili. Tanba ne’e hakerek nain rekomenda no kondena maka’as asaun brutalismu ne’ebé komete hosi oknum Polícia Nacional Timor-Leste ejijénsia tuir mai ne’e; Provedor Direitu Humanus no Justisa (PDHJ) atu halo nia knar lolo’os no lalais hodi halo investigasaun kle’an ba aktu violasaun direitu umanus hasoru sidadaun baibain sira. Inklui prosesa ba Ministériu Públiku (MP) atu halo asaun kriminál kontra autór ne’ebé pratika krime kontra ema nia direitu ba seguransa no liberdade. Husu ba Komandante Policia Nacional Timor-Leste Munisipiu Dili atu hola responsabilidade másimu ba aktu violasaun fíziku ne’ebé maka akontese. Presiza investiga no identifika autór ne’ebé impoin asaun brutal ba asaun Pasífiku ida ne’e. Husu ba Parlamentu Nasional nudár órgaun reprezentante povu nian atu diskute kle’an kona-ba problema ne’ebé maka vendedores ambulante sira hasoru hodi hetan solusaun justu, dignu no permanente. Husu ba VIII Governo Konstitusional atual Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak (TMR) no mós Autoridade Munisipiu Dili atu avalia fila-fali desizaun kona-bá, duni sai negosiante ambulante sira ho forsadamente no organiza diak liu tan vendedór sira atu la prejudika povu nia rendimentu hodi hatutan sira nia moris. Ikus liu, husu ba Estadu, Governu, Parlamentu Nasional atu hapara ona polítika odio vingansa hodi bele kria kondisaun ba povu hodi buka moris. Hein katak ukun na’in sira bele rona no konsidera hodi hola desizaun polítika ne’ebé maka inklina ba povu no prosesa kazu krime sira ba Tribunal hodi hakotu siklu impunidade iha ita nia rain tuir prinsipiu Estadu Direitu no Demokrátiku iha Timor-Leste.

Referéncia:
1.       Asesu iha Lei-Inan Konsituisaun da RDTL 2002. Disponivel iha loron 3 Arbil 2019.
2.       Asesu iha Konférensia Imprensa Kazu Agresaun Fíziku hasoru manifestante no Vendedór. Disponivel iha loron 3 Abril 2019.https://mauberegusmao.blogspot.com/2019/04/kazu-agresaun-fiziku-hasoru.html?fbclid=IwAR15wAsXoNm3_EXOBqPSnOWUeCVlY2vpyo5o-ULuYFvBgIzpCe7l8AYMb04
3.       Asesu iha ONG La’o Hamutuk Fa’an sasán iha estrada ninin: Ameasa ba orden sosiál ka oportunidade ba empregu?. Disponivel iha loron 4 Abril 2019. https://www.laohamutuk.org/misc/vendors/16StreetVendors.htm?fbclid=IwAR14p4GSxLlOqP1a_SmBb_vZhbYLG7DmRA-7c8roq764LYh-kL3-SGsXRF8
4.       Asesu iha Atuasaun ho Kilat PNTL hakat liu Prosedura Legal. Disponivel iha loron 4 Abril 2019. www.fundasaunmahein.org/2014/01/10/atuasaun-ho-kilat-pntl-hakat-liu-prosedura-legal/
5.       PNTL Detein Manifestante Nain Rua, Lere Anan Timur Husu Investiga Autor Tiru. Disponivel iha loron 4 Abril 2019, Jornal Diariu INDEPENDENTE.
6.       Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak La Aseita Polisia Tiru Negosiante Ambulante. Disponivel iha loron 5 Abril 2019, Jornal Diariu INDEPENDENTE.
7.       Asesu iha Filosofi nain ida ema France, Auguste Comte koalia kona-bá Sosiologi Ita Ema Moris nian. Disponivel iha loron 5 Abril 2019.https://id.wikipedia.org/wiki/August_Comte

*Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Hakerek Na’in Alumni Faculdade de Direito, Universidade da Paz-(UNPAZ), Díli, (2008). Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente.mahein@gmail.com.

Sem comentários: