quinta-feira, 17 de setembro de 2020

Governu aprova konstituisaun hosi Fundu Rezerva Seguransa Sosial nian

Iha loron-kuarta ne'e, Governu aprova ona, iha Konsellu Ministru, dekretu-lei hosi konstituisaun hosi Fundu Rezerva Seguransa Sosial (FRSS) nian no ne'ebé defini modelu jestaun hosi instrumentu finanseiru ne'e.

Diploma, ne'ebé aprezenta hosi ministra Solidariedade Sosial ho Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, avansa ona hafoin tinan oioin hosi debate ho preparativu sira, no hanesan hakat importante ida ba sistema seguransa sosial iha nasaun.

Funsiona ho tutela ho superintendénsia hosi membru Governu nian ne'ebé responsável ba área Seguransa Sosial nian, FRSS "nia objetivu maka asegura estabilizasaun finanseiru ho sustentabilidade hosi rejimi kontributivu Seguransa Sosial nian, finalidade ne'ebé maka dedikadu.

Folin sira hosi fundu ne'e "konstitui osan hosi Seguransa Sosial no la konsidera hanesan osan públiku", destaka hosi Governu iha komunikadu.

Diploma determina katak FRSS "administradu ho jere iha rejimi hosi kapitalizasaun públika estabilizasaun nian, tuir kritériu sira seguransa nian, rentabilidade ho likidez, ho kuidadu no tuir prinsípiu sira hosi governasaun di'ak ba benefísiu hosi kontribuinte sira hosi rejimi kontributivu Seguransa Sosial nian".

Istória hosi seguransa sosial iha Timor-Leste, pelumenus ne'ebé la kontributivu, hahú iha 2008, ho rejimi tranzitóriu implementa iha 2012 no rejimi jeral kontributivu hahú iha Outubru 2016.

Kriasaun hosi sistema, lidera agora hosi Institutu Nasional Seguransa Sosial timoroan nian, hanesan hakat istóriku ida iha nasaun, ne'ebé tinan-tinan gasta dolar millaun 150 resin iha prestasaun sosial oioin ne'ebé la'ós kontributivu.

Autofinansiadu, rejimi jere ho "benefísiu definidu sira" no iha baze iha prinsípiu sira solidariedade intra ho interjerasional nian ho kontribuisaun sira ho prestasaun sosial proporsional sira ba renumerasaun sira ne'ebé deklara ba seguransa sosial.

To'o agora, apoiu ida ne'ebé importante liu maka maternidade nian, tanba taxa natalidade nian iha nasaun hanesan aas tebes nune'e ajuda hamenus kustu hosi empreza sira ho garanti servisu balun.

Agora daudaun, sistema seguransa sosial rejista traballador rihun 82 resin hosi entidade hamutuk 2.145, ho rihun 34 resin iha área privadu.

Traballador sira ne'ebé rejistadu hamutuk ema timoroan na'in 80.500 resin no ema estranjeiru na'in 2.160 resin.

Númeru aumenta ona iha tinan ne'e, iha kazu balun maka'as tebes, tanba obrigatóriu inskrisaun ne'ebé presiza hodi simu ronda dahuluk ida hosi apoiu sira Governu nian hodi hatán ba COVID-19.

Nune'e, no tuir informasaun preliminar hosi INSS, númeru hosi empreza sira ne'ebé rejista aumenta ona ba 30% resin, inklui tolu ho dimensaun boot, númeru hosi traballador sira hosi área formal ne'ebé inskritu aumenta ba 8% resin no hosi área informal aumenta ba 1.500%.

Obriga inskrisaun mantén ba ronda foun ida hosi apoiu sira, ne'ebé aprova iha loron-kuarta ne'e hosi Governu, ho medida sira ne'ebé ajuda mós iha prosesu "formalizasaun nian" hosi parte ekonómiku, iha nasaun ida ne'ebé servisu informal maka domina.

Iha tempu hanesan, ajuda fortalese sistema Seguransa Sosial rasik no hatudu importánsia hosi rejimi ne'e ba apoiu ba populasaun sira iha momentu sira problema nian, konsidera hosi ezekutivu.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: