sexta-feira, 15 de julho de 2016

CPLP. Futura sekretária ezekutiva defende lian hanesan elementu sentrál hosi organizasaun nian


Futuru sekretária ezekutivu hosi Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP), Maria do Carmo Silveira, konsidera katak organizasaun tenke mantén lian hanesan element sentrál, no defini kestaun refere hanesan kondisaun ida hodi habelar.

"Ha’u sente katak dalen maka sai hanesan pilár CPLP nian", tanba "iha serbisu barak atu halo", tenik Maria do Carmo Silveira iha entrevista ba Lusa, hafoin foit nia sai nu’udar sekretária-exekutiva hosi São Tomé e Príncipe, no ne’ebé sei simu pose durante simeira tuir mai iha Brazil.

“Pilár importante sira iha organizasaun ne’e: foka liu ba iha polítiku-diplomátika, koperasaun, hametin lian portugés, solidariedade maka sai nomós hanesan ona hirak ne’ebé importante hodi evolui komunidade”, nia hatutan.

Tanba ne’e, maka alende valénsia, nia fi’ar katak “komunidade iha potensiál ekonómika nomós diplomátika ida ne’ebé bot".

Tanba ne’e maka “alende pilár hirak ne’e, tenke mos evolui hodi agrega ba CPLP hanesan vertente koperasaun ekonómika ida” no, “haree ba ekonomista” nia fi’ar katak “sei to’o tempu atu fó” ninia “kontribuisaun ba iha domíniu refere”, esplika atuál govrnadora hosi Banku Sentrál sauntomense no hanesan mos eis-primeira ministra ho ministra Finansa.

“Loke dalan ba nasaun hirak ne’ebé lako’alia lian portugés”, tenke “haree ka analiza ba kazu idaidak nian”, konsidera Maria do Carmo Silveira, ne’ebé halo separasaun hosi kazu adezaun Guiné Ekuatoriál iha tinan rua liu ba, hodi hatutan tan katak nasaun refere ho domíniu portugés nia okos durante tempu barak duke iha kolonializasaun española ninia ukun.

"Guiné Ekuatoriál ha’u fi’ar sei sai hanesan situasaun partikulár ida. Maski lako’alia portugés, maibé iha ligasaun ba portugés nomós kultura portugés nian, iha tempu liu ba", justifika.

Kona-ba entrada hosi membru foun ba iha CPLP, Maria do Carmo Silveira rekoñese katak “importante tebes ba manifestasaun hosi interese observadór nian”, maibé defende “atu analiza kazu idaidak”.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: