segunda-feira, 10 de outubro de 2016

PM husu ba foin-sa’e sira atu sai nu’udar “ajente mudansa” ho asaun hirak ne’ebé konsiente


Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo horisehik apela ba jerasaun foun sira iha Timor-Leste atu sai hanesan ajente mudansa, halo parte maka’as ba iha prosesu ne’ebé importante ba dezenvolvimentu nasaun ne’ebé ukun-aan tinan 15 ona.

“Iha ne’e, ha’u hakarak apela ba ita-ninia joven sira, hanesan ajente mudansa, nu’udar futuru lider ba ita-nia nasaun, atu halo parte iha dezenvolvimentu nasionál, atu” Xefe Governu ko’alia lia hirak ne’e durante konferénsia iha Dili hodi komemora tinan rua-nulu hosi atribuisaun Prémiu Nobel Dame nian, ba timor-oan rua, José Ramos Horta ho Ximenes Belo, iha loron 11-outubru, agora.

Konferénsia nomós eventu barak ne’ebé hala’o iha findesemana ne’e, konta ho prezensa hosi manan-na’in ba prémiu Nobel, inklui Brian Schmidt, Nobel da Física 2011, Finn Erling Kydland, Nobel da Economia 2004, Muhammad Yunus, Nobel da Paz 2006 ho Richard John Roberts, Nobel da Medicina 1993.

Durante konferénsia loron rua ne’e, sei konta mos ho prezensa hosi Adama Dieng, konselleiru Espesiál hosi sekretáriu jerál Nasoins Unidas ba Prevensaun Jenosídiu, Gunnar Johan Stålsett, bispu Luterano Eméritu hosi Oslo, ba Noruega nomós eis-Prezidente mosambikanu, Joaquim Chissano.

Konferénsia ne’ebé hala’o ho tema “Sidadania, Dame no Bem-Estar”, maka marka momentu hirak ne’ebé importante ba luta libertasaun Timor-Leste, bainhira iha 11-outubru-1996, Komité Nobel fó sai atribuisaun Nobel Dame nian, ba timor-oan rua. “Iha maun-alin rua, Timór ninia oan na’in rua, maka manan Prémiu Nobel Dame nian, no ida ba ita hanesan motive orgullu no esperansa duplu. Ita-nia maun-alin rua ne’e lakolen atu buka lialos no dame, atu nune’e konflitu ne’ebé ita hasoru, bele remata”, haktuir hikas Rui Araújo.

Xefe Governu fó omenajen ba Ximenes Belo, ne’ebé labele mai to’o iha Timor-Leste, tanba problema saúde, relasiona ho ninia papel hanesan “asérimo defensór” hosi direitu inalienável povu Timór nian, direitu umanu, liberdade no hosi “valór hothotu hanesan solidariedade no resolve konflitu liu hosi diálogu”.

“Nunka sees hosi prinsipiu ne’ebé fi’ar ba, no maski tenke fó-aan ba mate”, nia dehan. Kona-ba Ramos Horta, nia maka fó koñese ba mundu “kona-ba hahalok kruel ne’ebé akontese/ema halo hela” iha Timor-Leste, nomós kontinua “defende direitu ba autodeterminasaun”, hodi ikus mai mundu internasionál bele rona no hatene kona-ba problema Timór nian.

Iha duni manan-na’in sira hosi Prémiu Nobel ninia prezensa, maka primeiru ministru haktuir hikas kona-ba pasu hosi dadus hirak ne’ebé Timor-Leste foti, hahú hosi independénsia, tinan 2002 nomós esforsu ne’ebé kontinua “konsolida no fortalese” nasaun, nune’e mos “tenik kona-ba dezenvolvimentu inkluzivu, inklui meiu hosi vida sustentável, empregu ho jestaun efikas rekursu naturais nian, hodi hadia hikas kondisaun moris populasaun nian”.

“Desrespeitu ba direitu fundamentál, ki’ak no mukit, diskriminasaun, intoleránsia no eskluzaun social maka sai nu’udar foku instabilidade nian, no fó impaktu ba seguransa, estabilidade no dame”, tenik.

“Tanba ne’e, presija atu fó asesu di’ak ba povu iha area edukasaun no formasaun, justisa nomós serbisu saúde, kria kondisaun ne’ebé fó potensiál ba kresimentu no dezenvolvimentu ekonómika, liu hosi aumenta postu serbisu, haboot poder ekonómika no bem-estar família hotu nian”, nia dehan.

Ulun-bot ne’e mos haktuir kona-ba progresu hothotu ne’ebé alkansa iha tinan hirak ikus ne’e, hanesan estudu foun ba “area sirahanesan kresimentu ekonómika, saúde no pobreza”, hanesan “pozisionamentu bot Timor-Leste nian, ba iha nivel nasionál nomós internasionál”.

 SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: