segunda-feira, 3 de agosto de 2015

Kolár ne’ebé halo hosi koncha ho tinan 6.500 ajuda hatene informasaun kona-ba komunidade iha Timor-Leste


Koncha ne’ebé ho ona tinan 6.500 resin no bele sai hanesan ida ne’ebé antigu liu iha mundu, foin daudaun ne’e hetan iha Timor-Leste hodi ajuda arkeólogu hosi universidade australiana ninian ida hodi hatene klean liu tan kona-ba interasaun umana iha sudeste aziátika. 

“Ida ne’e hanesan prova hosi koncha ne’ebé antigu liu no uza iha rejiaun ne’e no antigun liu kedas iha mundu”, esplika Michelle Langley, hosi Fakuldade Arkueolojia no História Naturál Australiana National University (ANU), iha Kamberra.

Kolár hosi koncha nassarius ne’e hetan iha espedisaun ponta leste Timór, no finansia hosi Australian Research Council (ARC), hanesan atividade ne’ebé hala’o iha Timor-Leste durante tinan ikus ne’e.

Tuir ekipa sira ne’ebé halo parte iha investigasaun haktuir katak koncha ne’e bele sai hanesan element importante atu hatene kona-ba interasaun umana iha illa sudeste aziátika no Austrália, tanba bele uza hodi identifika símbolu, indentidade individuál nomós estatuto sosiál.

“Ami halo investigasaun ba rejiaun ne’e tanba ema modernu bele halo movimentu hosi sul Ázia ba Austrália liu hosi zona ne’e. Ami buka hela prova kona-ba saida maka komunidade antigun liu halo no oinsá maka sira organiza dalan ba Austrália”, hatutan Langley.

Koncha marítima ne’e hetan iha Timor-Leste hosi zona ne’e foti atu hodi suku ba roupa ka uza hanesan kolár.

Konsege haree marka hosi instrumentu seluk ne’ebé uza hodi halo kolár koncha ne’e tanba ezisti marka ho kor mean, hanesan sinál hosi ema ne’ebé halo kontaktu.

Ekipa ne’ebé lidera hosi arkeóloga Sue O'Connor, hetan ona anzóis ne’ebé antigu liu iha mundu, ho tinan rihun 16 ka tinan rihun 23 ona, ikan ruin ne’ebé hatudu katak afinál ema hahú peska sedu liu.

Estudu ne’ebé hala’o iha Timor-Leste durante tinan 15 nian laran, atu hodi koriji estimative uluk nian kona-ba kolozializasaun umana hosi illa ne’e, ho datasaun arkeólojika ida ne’ebe antigun liu ho tinan rihun 42 resin.

Arte rupestre, objetu balun nomós element orgánika balun (hanesan koncha iha gruta sira ne’e) hanesan vestíjiu balun ne’ebé ajuda kontestualiza ba datasaun.

Kona-ba mentál, ne’ebé deskobre molok 1999- maibé foin maka hatene iha tinan kotuk- maka tambór Dong Son hosi Vietname nian ida – ajuda fó sai entrada metal nian iha Timor-Leste, hanesan ona referénsia ba pintura rupestre, liu-liu iha ponta leste (Tutuala) no Zona Baguia.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: