quarta-feira, 9 de março de 2016

Mudansa komando militár timoroan nian halo parte iha kompeténsia hosi PR - tribunal


Tribunal Rekursu timoroan nian konsidera katak desizaun hosi xefe Estadu hodi muda komando hosi forsa sira Defeza nian hanesan asaun ida "ne'ebé halo iha ámbitu hosi kompeténsia polítiku-konstitusionál sira" hosi Prezidente Repúblika nian.

Tuir desizaun hosi tribunal, ne'ebé maka Lusa hetan asesu iha loron-tersa ne'e, asaun ne'e hanesna "karakterístiku hosi funsaun polítiku hosi ezersísiu poder" Prezidente nian no, nune'e, "hanesan laiha posibilidade hosi halo anulasaun", hanesan pedidu ne'ebé halo hosi Governu.

Rekursu hosi Governu husu atu anula desizaun hosi Prezidente Repúblika nian hodi demiti xefe hosi forsa sira Defeza nian no iha komponente rua, ida ba providénsia kautelar hodi hapara publikasaun "iminente" hosi dekretu prezidensial ho desizaun no ida seluk maka administrativu duvidozu.

Iha desizaun, Tribunal Rekursu konsidera katak tanba hanesan asaun polítiku ida labele sujeitu ba providénsia kautelar, "maski hanesan ilegal".

"Hanesan asaun prátiku ida iha ámbitu hosi kompeténsia polítiku-konstitusionál sira hosi xefe Estadu no la'ós hanesan asaun administrativu ida", refere hosi desizaun ne'ebé asina hosi juís na'in tolu hosi Tribunál Rekursu nian: Maria Natércia Gusmão (prezidente interina), Deolindo dos Santos ho Jacinta Correia da Costa.

Tribunal hatete katak bainhira konsidera hanesan asaun administrativu ida, ema ne'ebé afetadu diretamente hosi desizaun, iha kazu ne'e maka komandante hosi forsa sira defeza nian major jenerál Lere Anan Timur "maka sai hanesan ema prejudikadu no iha direitu hodi reklama".

"Hanesan asaun prátiku ida iha ámbitu hosi kompeténsia sira polítiku-konstitusional sira hosi xefe Estadu, tribunál sira labele halo inkéritu ba nia validade relasionadu ho rekursu kontensiozu anulasaun nian", refere hosi testu.

Nune'e, tribunál konklui katak laiha "kompeténsia judisiáriu" hodi apresia rekursu kontensiozu no providénsia kautelar.

Iha fatin seluk, fó hanoin katak asaun administrativu definitivu no ezekutóriu sira de'it maka "bele hetan hetan atake judisiál", maibé iha kazu ne'e la verifika ida, tanba to'o agora laiha publikasaun dekretu hosi Prezidente Repúblika ho desizaun hodi muda komando F-FDTL.

"Agora daudaun laiha efeitu jurídiku ruma no tanba ne'e rekursu sei la admisivel", konklui tribunal.

Objetivu hosi Governu, ne'ebé aprezenta rekursu iha loron 24 Fevereiru, maka hakarak hapara judisialmente inisiativu hosi xefe Estadu, Taur Matan Ruak, no, iha tempu hanesan, alternativu ne'ebé avalia iha nível parlamentar, hosi prosesu ida destituisaun prezidensial nian, haktuir hosi fonte ezekutivu ba Lusa.

Bainhira defini asaun ne'e hanesan polítiku-konstitusional, Tribunal Rekursu bele loke odamatan ba partidu sira iha parlamentu hodi avansa ba kontestasaun hosi asaun konstitusionál, bele halo demisaun hosi xefe Estadu nian.

Ho desizaun ne'e hamosu difikuldade no tensaun polítiku relasionadu ho desizaun hosi Prezidente Repúblika kona-bá komando hosi forsa sira defeza nian (F-FDTL), ne'ebé la tuir proposta hosi Governu ne'ebé defende renovasaun ba mandatu hosi Lere Anan Timur.

Kazu ne'e envolve mós órgaun soberania seluk, ho forsa parlamentár sira estuda prosesu ida hasoru Prezidente Repúblika tanba violasaun hosi nia obrigasaun konstitusionál sira.

Atu prosesu ne'e avansa falta de'it publikasaun iha Jornal Repúblika hosi dekretu prezidensiál 3/2016 ho loron 09 Fevereiru ne'ebé Taur Matan Ruak konfirma nia desizaun.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ Lintao Zhang

Sem comentários: