segunda-feira, 16 de maio de 2016

Governu Timór hakarak atu iha 2020 selu saláriu nomós pensaun ho reseita la’os-petrolífera


Governu Timór hakarak aumenta sira-ninia reseita la’os-petrolífera progresivamente, atu nune’e iha 2020 ho reseita refere, konsege selu gastu ba iha saláriu nomós pensaun hothotu, tuir komisaun ministeriál nian ida fó sai.

"Ninia objetivu maka atu iha 2020 konsege atinji reseita la’os-petrolífera ho totál milloens 355, ho nune’e bele selu totalmente gastu ba iha saláriu nomós ba iha pensaun veteranu nian”, dehan Fernanda Borges, responsável hosi Komisaun Reforma Fiskál iha Díli.

Fernanda Borges ko’alia lia hirak ne’e durante Jornada Orsamentál, ne’ebé organiza hosi ezekutivu timor-oan hodi hahú debate ba preparasaun Orsamentu Estadu 2017, ne’ebé ankloke ba sosiedade sivil nomós imprensa.

Responsável hosi ekipa ne’ebé estuda hela reforma fiskál iha Timor-Leste, dehan katak nasaun ne’e “gradualmente” aumenta ona reseita la’os-petrolífera, no hein katak sei aumenta liu tan ho alterasaun tributária siknifikativamente ba tinan oin.

Iha 2015, Estadu simu ona dolár milloens 157,37 hosi reseita doméstika la’os-petrolífera – inklui impostu rendimentu, reseita alfandegária no seluk tan – ka hosi orsamentadu 94,5%.

Iha fulan haat tinan ne’e, Estadu rekolla ona dolár besik milloens 52, ka besik 33% hosi orsamentadu milloens 167. Ninia objetivu maka atu atinji milloens 223 iha tinan 2017, ka 13,3% hosi PIB la’os-petrolífera, no milloens 291 (ka hosi PIB la’os-petrolífera) iha 2018.

"Presiha atu aumenta reseita ne’e gradualmente, atu nune’e bele kobre pelumenus saláriu no pensaun", dehan.

Nia esplika, iha prátika ida ne’e atu hodi implementa reforma fiskál ne’ebé la’o daudaun, ho objetivu rua, “aumenta reseita doméstika la’os-petrolífera ba 15% iha 2020” nomós “aumenta sistema tributáriu ho efisiénsia nomós ho efetividade”.

Ba ida ne’e maka his reforma seluk, Governu mos sei hahú implementa impostu ida ba konsumu hahú tinan 2018 ka 2019, hanesan buat ne’ebé tuir Fernanda Borges, “presiha halo preparasaun, la’os ba de’it lejislativa, maibé mos ba iha nivel hosi modelu no sistema administrasaun tributária no komersiante”.

Iha duni debate ne’e, primeiru ministru, Rui Maria de Araújo, dehan katak importante duni atu muda dinámika hosi gastu Estadu, atu nune’e Timor-Leste lalika depende liu ba iha reseita petrolífera.

"Ita labele depende 100% ba osan mina nian. Ita tenke fó sai dinámika sustentabilidade ida ba iha gastu públiku. Tanba ne’e maka reforma fiskál nomós ekonómika, importante tebes”, nia dehan.

“Maibé ida ne’e nu’udar esforsu hothotu nian, no ne’ebé hothotu fó kontribuisaun ba prosesu dezenvolvimentu. Tanba ne’e maka ha’u apela ba dirijente hosi nivel polítika ba to’o nivel administrasaun públika, atu iha vizaun globál kona-ba problema rai-laran nian nomós presija halo esforsu hamutuk”, nia hatutan tan.

Debate ba loron ohin hala’o ho objetivu atu define liña jerál, prioridade nasionál nomós envelope fiskál inklui tetu hosi gasti Orsamentu 2017.

Jornada hosi debate ne’e, konta ho prezensa hosi membru Governu hothotu, deputadu, diretór nasionál sira, responsável hosi instituisaun hothotu inklui ajénsia públika nomós reprezentante sosiedade sivil ho parseiru dezenvolvimentu nian sira.

Tuir Rui Araújo, ida ne’e hanesan debate dahuluk hosi prosesu naruk, tanba Governu sei hato’o ba parlamentu iha 18-outubru, kona-ba Orsamentu Estadu 2017 nian.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: