quarta-feira, 16 de novembro de 2016

BAD ho Japaun maka ajuda osan hodi hadia estrada Dili-Baucau


Banku Aziátika ba Dezenvolvimentu (BAD) aprova ona empréstimu ida ho dolár milloens 49,65 ba Timor-Leste, hodi hadia hikas estrada ne’ebé liga sidade Dili ho Baucau, liu hosi apoiu japonés nian. 

Apoiu ne’ebé Governu japonés fó liu dolár milloens 49,74, hosi Japan International Cooperation Agency (JICA), hanesan brasu koperasaun nipónika, ho Governu Timór investe dolár milloens 27,19 ba projetu, ne’ebé sei ho kustu totál dolár milloens 126,58.

Tuir saida maka BAD fó sai iha komunikadu, katak empréstimu refere ho períudu tinan lima, juru 3% no períudu amortizasaun tinan 25.

"Sistema estrada Timor-Leste nian, ladun di’ak tanba ladun iha investimentu ba manutensaun no reabilitasaun, tanba ne’e maka difikulta dezenvolvimentu iha rai-laran”, esplika espesialista BAD ba infraestrutura iha Timor-Leste, Richard Phelps.

“Bainhira projetu ne’e remata, estrada ne’e maka seu ajuda maka’as ba iha atividade eskonómika, liu-liu turismu, tanba bele fó oportunidade empregu ba nasaun ne’e”, nia hatutan tan.

Tanba kondisaun atuál hosi estrada Dili-Baucau, parte leste kapitál, maka distánsia ne’ebé tuir lolos ho de’it kilómetru 126, bele demora liu fali oras tolu nian laran.

Iha fulan marsu, BAD fó sai ona konsensaun ba Timor-Leste ho empréstimu dolár milloens 76,2 ba Timor-Leste, hodi halo reabilitasaun ba estrada iha teritóriu laran. Valór ne’e, soma ho finansiamentu inisiál ho dolár milloens 54.

Finansiamentu adisionál sei uza hodi hadia tan estrada nasionál ho kilómetru 97 resin iha Timor-Leste, bazeia ba projetu ida ne’ebé sei atu halo reabilitasaun ba estrada ho totál kilómetru 170.

Traballadór besik 80% maka sei envolve iha projetu ne’e, no ema sira ne’e, kontrata duni besik iha fatin obra nian.

Rede viária Timor-Leste nian ne’e, inklui mos estrada nasionál ho kilómetru liu 1.400, estrada distritál liu kilómetru 860 no estrada rurál besik kilómetru 3.000.

Estrada ne’ebé ho kondisaun ladi’ak besik 70%, no tuir estimativa hosi Organizasaun Mundiál Saúde, ema 190 resin maka mate tanba asidente viasaun iha nasaun ne’ebé ninia abitante besik milloens 1,17.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: