quarta-feira, 30 de novembro de 2016

OMS rekomenda autodiagnóstiku HIV tanba 40% la hatene katak sira hetan infesaun


Ema na'in haat entre ema na'in sanulu ne'ebé hetan infesaun HIV nian la hatene katak iha vírus, alerta ona hosi Organizasaun Mundial Saúde (OMS) iha loron-tersa ne'e no defende aposta ida iha autodiagnóstiku hodi aumentu tratamentu no prevensaun hosi transmisaun ne'e.

"Ema millaun resin ho HIV seidauk halo parte hosi tratamentu ne'ebé salva moris no mós previni transmisaun ba ema seluk", hatete hosi diretora-jeral OMS nian, Margaret Chan, ne'ebé haktuir hosi komunikadu hosi organizasaun ne'ebé ho sede iha Jenebra.

"Autodiagnóstiku HIV nian sei loke odamatan ba ema barak hodi hatene nia estadu no hodi deskobre oinsá bele simu tratamentu no asede ba serbisu sira prevensaun nian", hatutan hosi responsável.

Iha loron balun antes Loron Mundial Sida nian, ne'ebé selebra iha loron-kinta, OMS fó sai iha loron-tersa orientasaun foun sira kona-ba autodiagnóstiku, ne'ebé permiti atu ema hotu hatene, liuhosi análize ida ba sira nia líkidu oral ka sona iha liman, iha ka la'e infesaun ho vírus, iha fatin privadu no konveniente.

Rezultadu sira sei prontu iha la to'o minutu 20.

Ema sira ne'ebé iha rezultadu pozitivu sei hetan konsellu hodi hala'o teste sira konfirmasaun nian iha serbisu sira saúde no OMS rekomenda atu sira simu informasaun no atu haruka sira ba akonsellamentu no ba serbisu sira prevensaun no tratamentu nian.

Tuir organizasaun, falta diagnóstiku HIV nian hanesan obstákulu boot kontra rekomendasaun OMS nian ne'ebé hatete katak ema sira ne'ebé hetan infesaun tenki simu terapia antiretroviral ida (ART, iha sigla lian inglés).

Relatóriu ida hosi OMS hatudu katak ema millaun 18 resin ho HIV agora daudaun simu ART, maibé ema barak mós seidauk simu tratamentu, barak liu la hatene katak sira iha infesaun.

Ohin loron, 40% hosi ema sira ho HIV (millaun 14 resin) seidauk hatene nia kondisaun, barak halo parte iha grupu sira ho risku ba infesaun, maibé konsidera hanesan susar atu hetan serbisu diagnóstiku sira ne'ebé iha.

Entre tinan 2005 no 2015 númeru hosi ema sira ho HIV ne'ebé hatene ona nia kondisaun aumenta hosi 12% ba 60% iha mundu tomak.

Hosi ema sira ne'ebé iha ona diagnóstiku ida, 80% resin simu daudaun ART.

Maibé kobertura hosi diagnóstiku HIV nian tuun iha grupu balun, no sira ne'ebé ki'ik liu maka iha mane sira duké iha feto sira, hanesan ezemplu.

Mane sira reprezenta de'it 30% hosi ema sira ne'ebé halo ona teste diagnóstiku HIV nian. Hanesan rezultadu, mane sira ho HIV iha probabilidade ki'ik atu iha diagnóstiku no iha tratamentu no iha probabilidade boot hodi mate ho kauza sira ne'ebé iha ligasaun ho vírus duké feto sira.

Entre feto sira, ema adolesente sira no joven feto sira iha Áfrika Oriental no Austral iha taxa infesaun aas tebes duké mane sira iha rejiaun hanesan no númeru ki'ik iha joven ida entre joven lima ho tinan entre 15 no 19 hatene katak sira iha ka la'e infesaun.

Diagnóstiku hanesan mós ki'ik iha populasaun importante sira, hanesan mane sira ne'ebé iha seksu ho ema mane sira, traballador seksual sira, ema transjéneru sira, ema sira ne'ebé konsome droga no ema sira iha kadeia, ne'ebé reprezenta besik 44% hosi kazu foun sira infesaun HIV nian iha adultu, iha tinan liubá, hamutuk millaun 1,9.

Autodiagnóstiku duplika frekuénsia ho mane sira ne'ebé iha seksu ho mane seluk halo teste HIV.

Besik 70% hosi parseiru sira hosi ema sira ho HIV hetan mós infesaun no barak maka seidauk hetan diagnóstiku.

Diresaun foun sira OMS nian rekomenda dalan sira hodi tulun ema sira ne'ebé hetan infesaun hodi informa sira nia parseiru no fó korajen ba sira hodi halo teste.

Agora daudaun, nasaun hamutuk 23 iha ona polítika nasional sira ne'ebé apoia autodiagnóstiku HIV nian no barak dezenvolve daudaun polítika sira hanesan ne'e maibé implementasaun boot ida ba autodiagnóstiku sei limitadu.

OMS rekomenda fahe gratuitu kit sira autodiagnóstiku HIV nian no medida seluk ne'ebé bele hamenus folin hosi kit sira hodi aumenta asesu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: