quinta-feira, 8 de dezembro de 2016

Reflesaun kona-ba dia 7 Dezembru 1975 husi sidadaun EUA ida


Horibainrua iha Estadus Unidus, veteranu amerikanu rihun ba rihun mak bá North Dakota hodi apoiu luta Pasífiku ema indíjina nian (Standing Rock Sioux) atu defende sira-nia soberania no proteje sira-nia rai no bee. Ha’u haree veteranu sira hakru’uk no husu deskulpa ba komunidade no tribu indíjina barak ne’ebé hamutuk iha fatin ne’ebá. Sira husu deskulpa nu’udár veteranu husi militár ida-ne’ebé hala’o jenosídiu tinan atus 5 kontra ema indíjina amerikanu. Nune’e, veteranu sira rekoñese pasadu no afirma sira-nia kometimentu ba oin atu asegura pasadu moruk ne’e la bele repete.

Iha loron ida-ne’e, 7 dezembru, ha’u hakru’uk no husu deskulpa ba krime sira-ne’ebé ha’u-nia governu halo kontra Timor-Leste -- la’ós iha loron ne’e de’it, iha tinan 1975, maibé durante tinan 24. Ha’u husu deskulpa tanba to’o agora, ha’u-nia governu seidauk loke ba públiku dokumentu hotu ligadu ba ninia relasaun ho Indonézia no seidauk rekoñese iha maneira ofisiál no responsavel, ninia apoiu ba krime sira iha-ne’e.

Nu’udar sidadaun EUA, ha’u iha responsabilidade atu aprende kona-ba injustisa ne’ebé ha’u-nia governu halo – iha pasadu, agora daudaun, no ninia planu ba oin. Maski ha’u-nia governu gosta subar hela, maibé ha’u sei bele hetan tanba informasaun barak ema hotu bele asesu, no ema iha EU sei bele ko’alia livre. Ha’u mós iha responsabilidade atu halo asaun hodi hasoru injustisa ne’e.

Iha EU, ema barak liu rekoñese ohin nu’udar Pearl Harbor day 1941 – loron ne’ebé Japaun soi bomba sira iha Hawaii - hahú envolvimentu ativu iha funu mundiál daruak (WWII). Japaun ataka baze militár de’it no hatene ona katak EU kuaze prontu atu tama funu kontra Japaun.  Maibé iha Timor-Leste, Indonézia nia invazaun ataka povu hotu ne’ebé lakohi funu ho Indonézia. Ema Amerikanu maioria la hatene kona-ba Timor-Leste, maibé iha loron ne’e tinan 1975, invazaun Indonézia nian la bele akontese se Indonézia la hetan apoiu militár, ekonómiku no diplomátika husi EU.

Husi 6 dezembru 1975, loron antes invazaun, to’o 1999, EU suporta Indonesia nia invazaun no okupasaun, nune’e iha responsabilidade ba krime grave sira ne’ebé akontese iha-ne’e. Tuirmai ne’e mak faktu báziku balu:

6 Dezembru 1975: Prezidente EU Gerald Ford no Sekretária do Estadu Henry Kissinger hasoru Suharto iha Jakarta no autoriza (lampu hijau) ba invazaun maibé husu Indonézia atu hein to’o sira sai husi Indonesia no bá fali EU.

7 Dezembru 1975: Indonézia halo invazaun no kuaze armas hotu (90%) ne’ebé uza mak EU nian (U.S. State Department).

Dez 1975-1976: Prezidente Ford nia Embaixadór ba ONU, Daniel Patrick Moynihan, hakerek ho orgullu kona-ba ninia papél formál no ofisiál atu asegura katak ONU la bele halo buat ida kona-ba kazu Timor-Leste.

Janeiru 1976: Liafuan husi ofisiál U.S. State Department nian: "In terms of the bilateral relations between the U.S. and Indonesia, we are more or less condoning the incursion into East Timor. . . . The United States wants to keep its relations with Indonesia close and friendly. [It's] a nation we do a lot of business with." (“Refere ba relasaun bilaterál entre EU no Indonézia, ami maizumenus apoia invazaun/ataka ba Timor-Leste…EU hakarak mantein relasaun di’ak no belun ho Indonézia. Ami halo negósiu/komérsiu barak ho [Indonézia].”)

1977: Prezidente Jimmy Carter (ne’ebé povu Amerika rekoñese nu’udár ‘the human rights president’) aumenta apoiu militár ba Indonézia, inklui autoriza fa’an armas no ekipamentu funu nian ho kustu US$112 millaun.

10 Dezembru 1991: Staff husi Administrasaun Prezidente Bush hasoru lider militár indonezianu no reforza sira-nia apoiu ho liafuan ne’e: "we do not believe that friends should abandon friends in times of adversity." (Ami la fiar katak belun bele abandona belun iha tempu dezgrasa nian.)

1992-1999: Ativista sira (povu) no kongresista balu halo presaun maka’as kontra governu nia apoiu ba okupasaun ho rezultadu hatún kuantidade apoiu militár. Maski nune’e, Prezidente Bill Clinton sei konsege autoriza fa’an armas maizde dolár millaun atus ba atus, no fó apoiu ekonómiku maizde millaun US$500.

4-9 Setembru 1999: Maski militár Indonézia ho sira-nia milisia oho ema barak no harahun infrastrutura Timor nian, Prezidente Clinton lakohi hapara EU nia apoiu militár no ekonómiku ba Indonézia. Embaixadór EU nian ba Indonézia, Stapleton Roy, dehan ba jornalista sira: "Indonesia matters, East Timor does not." (Indonézia mak importante, la’ós Timor-Leste.) Só iha loron 10 setembru, ho presaun maka’as husi povu no membru Kongresu balu, Prezidente Clinton deklara atu para apoiu ekonómiku no relasaun militár ho Indonézia.

Ha’u-nia governu seidauk responde ba rekomendasaun báziku husi relatóriu Chega! ne’ebé ko’alia diretamente ba governu EU; seidauk rekoñese akontabilidade lider governu EU nian iha krime sira; seidauk fó reparasaun ba Timoroan sira, no sei kontinua ho polítika ne’ebé promove relasaun internasionál sira-ne’ebé defende no promove interese privadu (kompañia sira nian) no ema riku nian.

Agora Fidel Castro mate no Donald Trump sei sai prezidente EU. Iha Cuba, la eziste hamlaha no ema hotu iha uma no bele hetan tratamentu saúde nian. Iha EU, populasaun 17% dala ruma hamlaha no pelumenus ema na’in millaun ida la iha uma.  Maski la iha sistema saúde ba povu hotu, sistema fraku ne’ebé eziste agora hetan ameasa husi Trump ne’ebé hakarak sobu.

Maski Cuba ladún iha barak, sira haruka médiku barak no apoiu barak atu dezenvolve sektór saúde iha nasaun barak inklui Timor. EUA, ne’ebé iha osan barak, fó ajuda uitoan de'it no konsentra liuliu ba komérsiu no funu nian. No ba mundu, EU sei haruka armas no apoiu militár barak lahalimar.

Nu’udár sidadaun EUA, ha’u rekoñese hotu ne’e no haforsa ha’u-nia kometimentu no solidariedade nu’udár indivíduu, nu’udár ativista no nu’udár membru ETAN, atu luta kontra injustisa sira-ne’e hodi bele iha akontabilidade no justisa. Liuliu atu luta ba governu ida-ne’ebé fó prioridade ba povu no umanidade, la’ós ba kompañia, negósiu no ema riku. Sei kontinua husu ha’u-nia governu atu:

Loke dokumentu hotu ne’ebé governu EU rai hela ne’ebé liga ba Timor-Leste husi tinan 1974-1999, inklui dokumentu intelijénsia no komunikasaun ne’ebé foti subar entre parte militár.

Kria komisaun independente ho kbiit atu investiga, analiza no fó-sai relatóriu ofisiál kona-ba envolvimentu EU iha Indonézia nia invazaun no okupasaun iha Timor-Leste.

Fó apoiu ativamente prosesu tribunál internasionál ka mekanizmu ne’ebé bele asegura akontabilidade ba autór krime sira hotu.  

Kumpre rekomendasaun sira hotu husi relatóriu Chega! hanesan la fó visa ba ema militár ida-ne’ebé nia naran mosu iha relatóriu nu’udár autór violénsia, no hapara fa’an armas no ekipamentu militár se violasaun direitus umanus sei kontinua (hanesan iha West Papua agora).

Husu deskulpa ba povu timorense tanba EU apoia maka’as ba Indonézia nia krime sira durante invazaun no okupasaun.

Hahú diskusaun ho reprezentativu sira Timoroan iha sektór oioin kona-ba reparasaun husi governu EU ba povu Timor-Leste.

A luta kontinua…

Pamela Sexton

Kontaktu 7744 9793

Fonte informasaun: Nevins, Joseph. A not-so-distant horror: mass violence in East Timor, Cornell University Press, 2005

Sem comentários: