sábado, 8 de julho de 2017

ZEEMS TL Iha Oecusse, Sai Refenrensia Ba Dezenvolvimentu Nasional

DILI - Dezenvolvimentu Zona Ekonomia Especial, Sosial Merkadu (ZEESM) Timor Leste (TL) iha Ambeno, Oecusse,  sei sai referensia ba dezenolvimentu nasional. Infra-estruktura ZEESM TL neebe dezenvolvie hatudu kualidade diak  i tuir duni standar intenasional. Ida nee sei sai hanesan referensia atu halo dezenvolvimentu nasional.

Membru Bankada Fretilin Francisco Miranda Branco hatete, bainhira ZEESM TL nee implementa, estadu hili Mari Alkatiri hodi sai jestor ba programa ida nee. Nee programa estadu nian, no ida nee  alternativu ida ba dezenvolvimentu nasional,  atu motiva aban bainrua sei kaer hanesan referensia hodi halo dezenvolvimentu nasional iha Timor laran.

Nomeasaun nee mai husi prezidente republika, lahatene komptensia primeiru ministru halo nusa, maibe intesaun tomak ho programa nasional ida nee atu Zeems nee sai alterantiva ida referensia ba  projetu sira  iha rai boot,” katak Branco ba STL iha Uma Fukun PN, Dili,  Kuarta (5/7/2017).


Nia hatete, liu tiha tinan 10, projetu hotu-hotu laliu husi prosesu neebe mak normal, atu halo estudu viabilidade ba projetu sira nee atu nunee, halo analiza ba estrutura rai, jeofizika  no bee nia-nian.

Haree iha area Munisipiu Dili, liliu Dili laran, kuandu  udan bot sidada laran sai mota boot ida, entaun hamosu programa nee husi etadu duni, neebe ida nee sai hanesan alternativa ba programa dezenvolvimentu nasional iha nivel nasional tomak.

Nia rona, iha ema balu dehan, atu troka Mari. Maibe, TL nee nasaun demokratiku. Ema hotu-hotu iha hanoin livre, maibe politika neebe estadu hasai hodi define jona neeba nian nia papel sai referensia ba dezenvolvimentu nasional tomak hanesan, tanba hanesan Oe-Cusse kualidade diak, i kualidade estandar internasional nian. Mais dehan katak atu hasai tiha doutor Mari depois atu tau fali jestor ida neebe mak ba nia fatin. Guilhermina Franco /Jacinta Sequeira

Suara Timor Lorosae

Sem comentários: