terça-feira, 21 de novembro de 2017

Lu-Olo hanoin hikas rezisténsia, husu uniaun no kritika sé maka "buka kadeira sira

Prezidente timoroan fó hanoin hikas uniaun ne'ebé maka lori ba vitória rezisténsia nian hasoru okupasaun indonéziu hodi kritika, iha diskursu ida ba forsa defeza nian, sira ne'ebé maka "hamonu ona maun-alin" sira hodi okupa kadeira sira iha poder. 

"Ita la'ós buka kadeira sira, la hatún maun-alin sira hodi okupa kadeira sira. Iha tempu ne'ebá, ita ne'ebé serve nasaun no povu hatete katak rekompensa maka bele hanesan kadeia ka lakon moris", hatete hosi Francisco Guterres Lu-Olo.

"Ita rezisti no manán ona tanba ita fó liman ba malu, entre maun-alin sira, hodi serve nasaun. Kombatente sira ho povu proteje malu maka'as. Nune'e maka ita manán no nune'e maka Falintil [Forsa Armada sira ba Libertasaun Nasional Timor-Leste nian] no povu lori aas ita nia identidade timoroan", nia afirma.

Lu-Olo ko'alia bainhira loke semináriu ida kona-ba direitu ema nian no misaun hosi Forsa Defeza Timor-Leste nian (F-FDTL), organiza hamutuk ho Provedoria Direitu Ema nian no Justisa, komando hosi F-FDTL, Ministériu Defeza ho Seguransa no Casa Militar hosi Prezidénsia Repúblika.


Diskursu, iha tempu ne'ebé iha tensaun polítika maka'as iha Timor-Leste, halo iha tempu hanesan bainhira, iha Parlamentu Nasional, opozisaun maioritáriu aprezenta proposta sensura ida ba Governu ne'ebé nia aprovasaun implika demisaun hosi Governu, no Lu-Olo tenki desidi solusaun governativu foun ida iha atual senáriu parlamentar ka eleisaun antesipadu.

"Ha'u fiar katak ema timoroan sira bele fó fali liman ba malu, hodi manán hamutuk dezafiu hosi dezenvolvimentu no eliminasaun pobreza nian. Ne'e tenki hanesan prioridade dahuluk iha ita nia nasaun", Lu-Olo hatete.

"Ha'u fiar katak, hafoin ita restaura tiha independénsia, ita bele reforsa espíritu nasionalista no unidade hodi manán kombate sira dame nian, hanesan ita bele halo hodi manán batalla sira libertasaun nian", nia konsidera.

Iha nia intervensaun, Lu-Olo fó hanoin mós katak susesu hosi F-FDTL depende hosi nia kapasidade hodi "transmiti ba jerasaun foun sira segredu ne'e: unidade hodi povu no hosi militar sira ne'ebé halo diferensa entre susesu hasoru fallansu".

"Militar sira iha hodi proteje povu, inklui garanti no promove Direitu Ema nian hosi sidadaun sira, hodi hamutuk hala'o sosiedade estável ho harmoniozu ba ita nia luta to'o manán", nia hatete.

Apela ba militar timoroan sira hodi "lori aas espíritu nasionalista nian no domin ba nasaun", xefe Estadu fó hanoin hikas katak ema timoroan sira luta ona, durante kuaze tinan 25, "hodi determina (...) respeitu ba dignidade no ba ema timoroan sira nia direitu humanu" ne'ebé hanesan ona "konkista luta ida no povu nian".

"Iha kazu hosi Falintil-FDTL, istória rasik hosi instituisaun hanesan sasin domin povu nian ba dame no demokrasia: Falintil sira hanesan ona forsa guerilla ida, ne'ebé hafoin restaurasaun independénsia aseita ona hodi tutela hosi ema sivil ne'ebé eleitu tuir dalan demokrátiku, transforma nune'e ba F-FDTL", nia fó hanoin.

Nu'udar komandante supremu hosi forsa defeza sira, nia hatete mós katak F-FDTL tenki dezenvolve no hametin "nia kapasidade operasional sira hodi asisti nesesidade hosi nasaun iha knaar sira dezenvolvimentu nian no mós hodi hametin nia kontribuisaun sira ba integrasaun harmonioza nasaun nian iha komunidade internasional, iha nível rejional ho mundial".

Iha ámbitu ne'e, "enjeñaria militar no espesialidade sira seluk hosi Forsa sira bele no tenki iha knaar ida importante iha apoiu ba projetu sira dezenvolvimentu rejional ho lokal nian, iha nasaun laran, bainhira governu husu".

"Susesu iha dezempeñu hosi imi nia misaun sira depende hosi disiplina no mós hosi aprofundamentu hosi preparasaun profisional no tékniku militar sira nian. Militar sira nia respeitu ba Direitu Ema nian hanesan kestaun ida disiplina nian no profisionalizmu nian", nia afirma.

Lu-Olo refere mós ba faktu pozitivu F-FDTL nian ne'ebé halibur efetivu sira hosi jerasaun oioin, ho balun ne'ebé luta ona ho Falintil, frente armadu hosi rezisténsia timoroan nian hasoru okupasaun indonéziu no sira seluk ne'ebé "hanesan joven sira ne'ebé iha ksolok hodi to'o moris adultu iha rai libertadu Timor-Leste".

"Serbisu hamutuk hosi jerasaun ne'ebé la hanesan fó forsa ba F-FDTL. Ligasaun hosi jerasaun sira militar nian hosi Rezisténsia ho jerasaun joven sira aumenta uniaun hosi sosiedade no hametin ita nia indentidade hosi timoroan sira", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: