terça-feira, 21 de novembro de 2017

Governu timoroan laiha osan hodi trata pasiente na'in 20, balun ho estadu todan, iha estranjeiru

Governu timoroan laiha osan hodi transfere pasiente timoroan sira na'in 20 ba hospital sira iha estranjeiru, balun ho situasaun todan, haktuir hosi opiniaun tékniku ida ne'ebé maka Lusa hetan asesu. 

Opiniaun tékniku, ne'ebé prepara hosi Ministériu Saúde, refere katak iha tusan sira ne'ebé akumula ba hospital sira ne'ebé maka lakohi simu tan ema moras sira no hatete katak iha semana liubá National University Hospital iha Singapura rekuza ona pasiente na'in 10 hosi pasiente na'in 13 ne'ebé maka Timor-Leste haruka.

Unidade ne'e aseita de'it pasiente na'in tolu hosi na'in 13 tanba hanesan konsulta seguimentu nian ho "implikasaun finanseiru ki'ik duké rihun 10 tuir pasiente ida-idak".

"Hospitál Nasional Universitáriu Singapura ho Hospital Sanglah fó sai ona komunikasaun ida hodi informa ba MS katak sei la simu tan pasiente foun sira bainhira la selu despeza sira ne'ebé iha atrazu - maibé, sira kontinua fó atensaun ba pasiente sira ne'ebé maka halo daudaun tratamentu", refere hosi dokumentu ne'e.


"Falta hosi osan hodi selu tusan sira ne'ebé maka Governu Timor-Leste kompromete ba Hospital parseiru sira iha Indonézia, Singapura ho Malázia, aleinde kria ambiente negativu ida entre Governu ho família hosi pasiente sira ne'ebé kiak liu, ne'ebé sira nia moris iha hela risku nia laran tanba laiha kondisaun adekuadu ba atendimentu espesializadu iha Timor-Leste", konsidera hosi dokumentu ne'e.

Entre pasiente na'in 20 ne'ebé hein hela tratamentu iha estranjeiru, iha mós sekretáriu Estadu ba Veteranu sira, André da Costa, koñesidu ho naran L4, ne'ebé nia estadu saúde ladún di'ak iha semana hirak nia laran.

Kazu ne'e hamosu ona referénsia sira iha Parlamentu Nasional hafoin opozisaun xumba tiha tramitasaun ho urjente ba Orsamentu Retifikativu ne'ebé maka Governu aprezenta no, iha kestaun sira seluk, ne'ebé maka aumenta osan hodi rezolve situasaun ne'e.

Partidu sira hosi Governu kritika ona opozisaun tanba votu ne'e, partidu sira hosi opozisaun argumenta katak Governu iha kondisaun sira no mós iha fundu disponível sira hodi rezolve asuntu ne'e.

Fidelis Magalhães, líder hosi bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), sujere mós katak, bainhira Governu laiha osan, "militante sira hosi partidu bele fó, ema ida-idak, dolar ida" hodi tulun L-4, militante hosi PLP nian maibé hasai tiha hosi partidu bainhira aseita halo parte iha Governu ne'ebé lidera hosi Fretilin.

Opiniaun tékniku hosi Ministériu Saúde explika katak iha fulan sia dahuluk tinan ne'e ka to'o loron simu pose hosi Governu dahitu, trata ona iha estranjeiru pasiente na'in 301 resin (na'in 186 iha Indonézia, na'in 33 iha Malázia no na'in 82 iha Singapura), entre sira na'in 16 mate ona, na'in 11 kontinua tratamentu no na'in 274 simu ona alta.

Hosi total orsamentu tinan ne'e ba despeza tratamentu médiku sira iha estranjeiru (millaun 2,38), Ministériu Saúde hasai ona besik millaun 1,51 hodi selu tusan sira iha tinan anterior nian, no presiza millaun 1,66 hosi fundu kontijénsia nian hodi "selu despeza sira entre Janeiru ho Marsu".

Governu hatete katak objetivu maka hanoin ho aumentu hosi Orsamentu Retifikativu hodi "hametin pagamentu hosi despeza sira ne'ebé previstu to'o fulan-Dezembru tinan ne'e".

Tenki selu mós gastu sira ho folin dolar millaun 3,35 (refere ba períudu entre Abril no Setembru) ne'ebé maka iha folin hamutuk millaun 2,16 hosi gastu ne'ebé previstu ba trimestre ikus iha tinan ne'e.

"Total hosi despeza sira ne'ebé halo to'o agora, ho transferénsia sira hosi pasiente sira maka dolar millaun 4,4. Total hosi fundu sira ne'ebé presiza to'o tinan ne'e nia rohan maka millaun 5,5", refere hosi opiniaun tékniku.

Tanba falta ne'ebé maka sistema saúde timoroan sei hasoru, lei ne'ebé hala'o permiti ba Estadu hodi husu "asisténsia médiku iha estranjeiru iha situasaun espesial, bainhira laiha ona posibilidade sira hodi halo tratamentu iha nasaun laran no tenki halo tuir limite hosi disponibilidade orsamentu nian".

"Agora daudaun Governu hasoru dezafiu boot hodi mantén nafatin finansiamentu hosi despeza sira ne'ebé akontese ho transferénsia hosi pasiente sira hodi halo tratamentu iha estranjeiru, liuliu hodi hametin kompromisu sira ne'ebé iha ona", refere hosi opiniaun ne'e.

Iha kauza maka transferénsia sira ba hospital lima - tolu iha Indonézia (Sanglah ho Siloam iha Bali ho Dr. Soetomo iha Surabaya), ida iha Singapura (National University Hospital) ho ida iha Malázia (iHeal Medica Centre), ne'ebé tau hamutuk "kustu operasional sira" no rezidénsia sira iha Bali ho transporte sira, viajen ba ho fila ho aviaun nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: