quinta-feira, 18 de janeiro de 2018

Governu timoroan rekruta tékniku sira hodi fortalese programa reforma fiskal nian


Ministériu Finansa timoroan fó sai programa boot ida hosi rekrutamentu tékniku sira no espesialista sira ba Autoridade Tributária ho Autoridade Aduaneiru foun sira, elementu sentral rua hosi programa Reforma Fiskal ne'ebé hala'o daudaun iha nasaun.

"Hanesan tempu hosi jerasaun foun sira hodi partisipa no kontribui ba ita nia dezenvolvimentu, uza formasaun sira ne'ebé simu iha universidade sira ne'ebé sira frekuenta. Lori koñesimentu modernu sira hodi bele muda ita nia ekonomia", hatete hosi Fernanda Borges, responsável hosi programa Reforma Fiskal, ba Lusa iha loron-tersa ne'e.

Rekrutamentu, ne'ebé halo hela iha munisípiu tomak Timor-Leste nian no iha estranjeiru, hanesan hakat foun ida iha programa boot hosi reforma fiskal ne'ebe hakarak "aumenta reseita sira, diversifika ekonomia no iha aumentu ekonómiku nesesáriu hodi bele konsege dezenvolvimentu iha nasaun".

Polítika transversal, iha dezenvolvimentu besik tinan rua nia laran, inklui aprovasaun hosi kuadru lejislativu foun ida ne'ebé permiti ona kria autoridade foun rua no adopta kódigu aduaneiru ida, ne'ebé agora sei aplika.

"Hosi kuadru legal nia laran, iha nesesidade hodi rekruta timoroan sira ho formasaun iha área oioin: kontabilidade, ekonomia, informátika, komunikasaun. Ha'u fiar katak iha rekursu humanu ba área sira ne'e. Durante tinan 17 nia laran ami forma ema sira iha área oioin, ami fó ona bolsa estudu, barak maka fila ona no buka hela serbisu", nia esplika.

Efeitu ida haree ona maka hamenus tempu hosi prosesamentu kontentor sira nian ne'ebé to'o iha portu Díli, ne'ebé lentidaun halo ona empreza sira transporte nian aplika taxa adisional ba Timor-Leste.

Fernanda Borges haree katak implementasaun hosi sistema informátiku foun hamenus ona tempu ne'e, maibé subliña katak sei iha falla balun iha rekursu humanu nian, iha estrutura sira Estadu nian no mós iha empreza privadu sira hosi área.

"Ami implementa ona ida hodi fasilita prosesu no hamenus tempu hosi kontentor ida iha portu, maibé kontentor sira to'o no "broker sira" seidauk bele serbisu ho sistema hodi hasai lalais. Dalaruma, ami iha kontentor sira lahó dokumentu sira hodi prenxe", nia hatete.

Hodi hasoru kestaun ne'e, programa hosi reforma fiskal inklui planu ida formasaun no apoiu ba ajente privadu sira ne'ebé envolvidu iha importasaun ho esportasaun, no presiza atu empreza sira "rekruta tan ema ho kapasidade iha área sira ne'e", nia refere.

Kestaun importante seluk, ne'ebé liuhosi dekretu ka lei ida, maka aplikasaun hosi pauta aduaneiru foun, ne'ebé sei fasilita klasifikasaun hosi sasán importadu sira, sei ajuda Estadu hodi hetan liután reseita sira.

Fernanda Borges destaka mós importánsia hodi hametin serbisu "iha fronteira terestre sira ne'ebé tama kontentor barak no ne'ebé ladún iha kontrolu".

Aspetu ida ho impaktu boot maka introdusaun hosi impostu ho folin akresentadu (IVA), ne'ebé proposta ba diploma ne'e iha ona Governu nia liman laran hodi bele estuda.

Estimativu maka bainhira hahú hala'o IVA bele reprezenta reseita anual adisional sira hamutuk dolar millaun 110 (besik euro millaun 90 resin), hatete hosi Fernanda Borges.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: