quarta-feira, 17 de janeiro de 2018

Relatóriu: Timor-Leste pasa hosi nasaun ne'ebé "parsialmente livre" ba "livre"

Timor-Leste pasa hosi nasaun ne'ebé "parsialmente livre" na "livre", hafoin "eleisaun justu sira ne'ebé halo transferénsia neineik ida poder nian no posibilita ona partidu foun sira no kandidatu sira hodi tama iha sistema polítiku", haktuir hosi ONG Freedom House.

Iha nia relatóriu anual kona-ba direitu polítiku sira liberdade sivil sira iha mundu, ne'ebé fó sai iha loron-tersa ne'e, ONG refere katak, bainhira hala'o eleisaun livre sira no transparente sira, "Timor-Leste, nasaun ida ne'ebé ki'ak liu iha Sudeste Aziátiku, kontraria ona tendénsia hosi diminuisaun liberdade nian iha rejiaun".

"Prosesu [eleitoral] ajuda ona hametin dezenvolvimentu demokrátiku iha nasaun, aleinde permiti atu partidu no polítiku foun sira ne'ebé joven liu konkista fatin sira iha parlamentu", hatete hosi relator sira.

Iha dokumentu, ho títulu “Freedom in the World 2018: Democracy in Crisis”, ONG sentra liuliu iha krizi demokrasia nian iha nível global hodi subliña katak "demokrasia hetan atake no diminui iha mundu tomak", iha krizi ida ne'ebé aumenta ho "erozaun, ho ritmu maka'as, hosi padraun demokrátiku sira hosi Estadus Unidus Amérika nian".

Tuir Freedom House, 2017 hanesan tinan konsekutivu ba dala 12 hosi diminuisaun ba liberdade global, ho nasaun hamutuk 71 terus tanba "diminuisaun maka'as" iha área sira direitu polítiku sira no liberdade sivil sira nian no iha de'it nasaun 35 maka iha rejistu ba avansu.

Hosi nasaun 195 ne'ebé hetan avaliasaun iha estudu ne'e, nasaun 88 (45%) hetan klasifikasaun hanesan "livre", nasaun hamutuk 58 (30%) hanesan "parsialmente livre" no nasaun hamutuk 49 (25%) hanesan "la livre".

Hosi nasaun 45 ne'ebé maka dezignadu hanesan "la livre", nasaun 12 maka iha pozisaun ikus liu iha tabela nia okos, ho pontuasaun ida ne'ebé ki'ik liu hosi sanulu, hosi númeru ida to'o 100 (hahú hosi ladún livre): Síria, Sudaun-Súl, Eritreia, Koreia-Norte, Turkimenistaun, Guiné Ekuatorial, Arábia Saudita, Somália, Uzbekistaun, Sudaun, Repúblika Sentru-Afrikanu ho Líbia.

"Estadu sira seluk ne'ebé hanesan iha promesa hanesan Turkia, Venezuela, Polónia ho Tunízia tama entre nasaun sira ne'ebé esperimenta diminuisaun iha padraun demokrátiku sira; abertura demokrátiku foin lalais iha Myanmar (antigu Birmánia) hetan estraga permanente tanba kampaña xokante ida hosi limpeza étniku hasoru minoria rohingya", hakerek iha relatóriu.

Ba prezidente hosi Freedom House, Michael J. Abramowitz, "demokrasia hasoru nia krizi ne'ebé todan tebes iha dékada barak nia laran", ho nia "prinsípiu báziku sira - entre sira maka garanti ba eleisaun livre ho justu, direitu sira hosi ema minoria sira, liberdade imprensa no Estadu direitu - hetan atake iha mundu tomak".

Estudu refere hanesan "Xina ho Rúsia aproveita ona diminuisaun hosi demokrasia boot sira hodi aumenta represaun iha nível internu maibé mós hodi haruka nia influénsia aat ba nasaun sira seluk".

"Hodi mantén poder, rejimi autokrátiku sira ne'e halo daudaun atuasaun dook hosi sira nia fronteira hodi halakon debate livre, halo perseguisaun ba opozisaun sira no kompromete instituisaun sira ne'ebé iha baze iha norma konsagradu sira", hatete hosi relator sira.
Dezenvolvimentu boot ida iha tinan 2017 maka, tuir relatóriu, "diminuisaun hosi Estadus Unidus hanesan defensor no hanesan ezemplu hosi demokrasia".

Maibé, iha tinan hitu ikus ne'e, Freedom House identifika diminuisaun neineik ida iha direitu polítiku sira no liberdade sivil sira iha nasaun, diminuisaun ne'e aumenta lalais iha tinan 2017, "tanba aumentu evidénsia hosi intromisaun rusu iha eleisaun sira [prezidensial sira norte-amerikanu nian] iha 2016, ba violasaun sira hosi prinsípiu étiku báziku sira hosi Governu foun no diminuisaun ida hosi transparénsia governamental".

"Maski instituisaun norte-amerikanu sira hanesan imprensa ho justisa rezisti hasoru atake sira ne'ebé nunka akontese hosi Prezidente [Donald] Trump, atake sira ne'e bele halo sira sai fraku, nune'e sei iha impaktu todan sira iha saúde demokrasia norte-amerikanu nian no iha Estadus Unidus nia fatin iha mundu", hatutan hosi relator sira.

Sira hatutan mós "abdikasaun hosi Estadus Unidus hosi nia papel tradisional hodi defende demokrasia hamosu preokupasaun maka'as no iha konsekuénsia sira iha luta ne'ebé halo daudaun hasoru autoritarizmu modernu sira no nia ideia perigozu sira".

"Instituisaun prinsipal sira hosi demokrasia norte-amerikanu hetan daudaun tratamentu ne'ebé aat hosi Administrasaun ida ne'ebé trata beibeik separasaun tradisional hosi kbiit nasaun nian ho abadonu", deklara hosi Abramowitz.

"Dezenvolvimentu signifikativu" sira seluk, Turkia pasa hosi grupu nasaun sira ne'ebé "parsialmente livre" ba nasaun "la livre" bainhira Prezidente, Recep Tayyip Erdogan, "aumenta ona perseguisaun ba nia opozitor sira, hahú hafoin tentativa golpe Estadu ne'ebé falla iha fulan-Jullu tinan 2016, ho konsekuénsia maka'as ba sidadaun turku sira", hatete hosi relatóriu.

Tuir ONG, iha períudu tinan 12 dezde diminuisaun hosi liberdade hahú ona, iha tinan 2006, iha nasaun 113 maka asisti ona diminuisaun maka'as ida ba direitu polítiku sira no liberdade sivil sira nian, no iha nasaun hamutuk 62 de'it maka iha rejistu ba aumentu loloos ida.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: