quinta-feira, 28 de junho de 2018

LA'O HAMUTUK | Karta Aberta ba Distintu Deputadu/a

Bodik ba: Exelénsia Deputadu Arão Noé de J. da C. Amaral

Iha: Uma Fukun Parlamentu Nasionál Timor-Leste

Asuntu: Karta Aberta ba Distintu Deputadu/a sira ba Períodu Lejislatura 2018-2023

Ba Distintu Deputadu/a sira mak ami respeita,

La’o Hamutuk nudár organizasaun sosiedade sivíl nasionál ne’ebé mak hala’o nia knar halo peskiza, análiza, advokasia no tau matan ba polítika estadu nian no polítika husi Instituisaun internasionál sira liga ho prosesu dezenvolvimentu iha Timór-Leste. Nune’e bele fasilita komunikasaun entre povu no nia ukun na’in sira atu bele ezije  katak povu mak sai autór ba sira nia prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

Maski la’ós sai buat normal ba povu Timor-Leste atu partisipa iha eleisaun parlamentár dala rua entre Jullu 2017 no eleisaun antesipada iha Maiu 2018 hodi hili sira nia reprezentante atu tuur iha uma fukun Parlamentu Nasionál ba periodu lejislatura 2018-2023, maibé ami agradese no fó ami-nia parabéns ba povu Timor-Leste tomak ne’ebé hola parte ona iha prosesu eleisaun rua ne’e ho hakmatek no demokrátiku. Parabéns mós ba Distintu Deputadu sira ne’ebé hetan kadeira iha uma fukun Parlamentu Nasionál no mós órgaun eleitorál sira CNE no STAE, inklui instituisaun seguransa PNTL no F-FDTL no instituisaun estadu sira seluk ne’ebé servisu maka’as hodi kontribui ba prosesu implementasaun eleisaun rua ne’e.

Tuir Konstituisaun RDTL artigu 92, define katak “Parlamentu Nasionál mak órgaun soberania Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne’ebé reprezenta ema Timoroan tomak, iha kbiit atu halo lei, fiskaliza no atu halo desizaun polítika ba nasaun. Mandatu no knaar konstituisionál ne’e ami husu atu Distintu Deputadu/a sira tenke implementa ho di’ak no kuidadu hodi tane aas interese povu no nasaun tomak duke interese grupu no partidária. La’o Hamutuk kontente no prontu atu servisu hamutuk ho Ita-Boot sira hodi apoiu no diskute ami nia informasaun no análiza sira atu bele ajuda Ita-Boot sira atu halo desizaun ne’ebé bele promove dezenvolvimentu sustentável no ekitavél iha rai doben ida-ne’e.
   
Ami rekoñese katak durante períodu lejislatura molok eleisaun 2017, prodús no aprova ona Lei importante sira hanesan Lei ba Rai, Lei Investimentu Privadu no lei sira seluk tan. Maski ami rekoñese katak produtu husi lei sira ne’e ami konsidera seidauk fó benefísiu másimu ba povu kiak no grupu vulneravel sira, maibé iha Kintu Lejislatura ida ne’e Ita-Boot sira hotu sei kontinua knaar ida ne’e atu prodús lei importante sira ne’ebé husik hela iha lejislatura anterior ne’ebé seidauk finaliza ka aprova hanesan Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2018 no Lei Anti Korrupsaun.

Ami mós sujere atu Parlamentu Nasionál labele aprova Lei Mineiru ida ne’e, tanba lei ida ne’e sei fó oportunidade ba kompañia sira hodi halo atividade iha setór indústria estrativa sira no sei estraga ita-nia meiu ambiente no mós lori risku oin-oin ba ita-nia povu nia moris iha futuru.

Ami mós husu Ita-Boot nia atensaun urjente ba limitasaun tempu ba kompeténsia konstitusionál husi Parlamentu atu hatama pedidu apresiasaun no rejeita Dekretu-Lei Nú. 3 no 4/2018 husi Governu VII kona-ba Kurríkulu Nasionál Pre-Eskolár no Ensinu Báziku nian. Tuir Konstituisaun RDTL Artigu 98, Parliamentu Nasionál bele suspende vijénsia lei to’o nia apresiasaun bainhira iha Deputadu baluk-lima ida (1/5 husi totál) ne’ebé husu iha loron tolunulu, hasai tempu suspensaun funsionamentu Parlamentu Nasionál nian. Tanba Parlamentu uluk nian disolve ona bainhira Dekretu-Lei rua ne’e hetan promulgasaun, loron tolunulu hahú bainhira tomada de posse Deputadu/a Ita-Boot sira nian. Bele haree deklarasaun husi La’o Hamutuk ho ONG sira seluk kona-ba Dekretu-Lei sira ne’e iha Buletin La’o Hamutuk (pájina 11-12) ne’ebé akompaña karta ne’e no mós iha sítiu web La’o Hamutuk nian.

Ami sujere no enkoraja Distintu Deputadu/a foun sira tenke hatudu no implementa duni Ita-Boot sira nia knaar ho loloos atu nakloke hodi simu ema hotu nia hanoin. Ita-Boot sira tenke konsidera prosesu konsultasaun públiku ne’e sai dalan importante iha faze estabelesimentu ezbosu lei ruma, nune’e partisipasaun husi komunidade, grupu vulneravel sira hanesan feto no ema defisiénsia sira bele hola parte iha prosesu ida ne’e ho di’ak, atu nune’e bele asegura katak lei sira ne’ebé Ita-Boot sira prodús no aprova sei a favor ba direitu povu mukit no ema vulneravel sira.

Parlamentu nudár órgaun fiskalizador ba implementasaun polítika programa governu nian, ami kontinua enkoraja Ita-Boot sira atu rekoñese Timor-Leste nia realidade situasaun ekonomia ohin loron ne’ebé depende maka’as liu ba iha setór petróleu, tenke konsidera mós katak Timor-Leste nia rezerva mina no gas iha kampu Bayu-Undan sei maran iha tempu besik. Situasaun ida ne’e nudár dezafiu boot ida ne’ebé ita nia nasaun enfrenta, alende ne’e númeru dezempregu kontinua aas kada tinan, númeru kiak ne’ebé as, no problema sosiál sira seluk.

Tan ne’e La’o Hamutuk sujere ba Distintu Deputadu/a sira atu kontinua ezije ba governu hodi halo polítika ida ne’ebé realístiku atu bele diversifika ita nia ekonomia ba investimentu ne’ebé dura no sustentável, liuliu investimentu iha setór produtiva sira hanesan agrikultura, indústria ki’ik sira, turizmu. Tenke hasa’e kapasidade povu sira nian liuhusi hadi’a setór servisu báziku sira hanesan saúde, bee mós no edukasaun atu nune’e bele garante katak ita-nia dezenvolvimentu ekonómiku sei dura no sustentável, atu nune’e bele rezolve problema kiak, dezigualdade sosiál, dezigualdade jéneru, liberdade espresaun no fornese seguransa umanu. Aléinde ida ne’e, ita sei prepara rekursu umanu ne’ebé kualifikadu atu bele dezenvolve rai ida ne’e no hadi’ak povu kbiit laek sira nia moris iha futuru oin mai.

Ikus liu, ami konxiente katak Ita-Boot sira sei enfrenta dezafiu barak iha tinan lima oin mai ne’e, ho knaar ne’ebé hakerek ona iha Konstituisaun RDTL Artigu 95.1 katak Parlamentu Nasionál mak halo lei kona ba asuntu báziku sira, polítika interna no esterna nasaun nian. Nune’e, ami nafatin prontu atu fó kontribuisaun liu husi ami nia analiza no peskiza atu bele ajuda Ita-Boot sira hodi determina polítika ne’ebé matenek liu ba povu Timór-Leste tomak.

Parlamentu Nasionál tenke garante estadu direitu demokrátiku, bazeia ba Konstituisaun RDTL, Artigu (1.1) katak Estadu ida ne’ebé demokrátiku, soberanu no respeita ba dignidade ema ida-idak nian, (2. 2) Estadu hakru’uk ba lei inan no lei oan sira, no (6 (b)) Garante no promove sidadaun sira nia direitu fundamentál, no respeitu estadu nia prinsípiu direitu demokrátiku.

Tanba ne’e papél ne’ebé ami halo, hanesan mós parte ida hodi kontribui atu dezenvolve rai doben ne’e ba sustentabilidade, liberdade espresaun, direitu umanu, direitu feto nian no demokrasia.

Hamutuk ho karta ida-ne’e, ami oferese ba Distintu Deputadu/a sira, ami-nia rezultadu peskiza balu iha asuntu oin-oin ne’ebé ami elabora iha publikasaun Buletin La’o Hamutuk, edisaun foun. Ami espera katak informasaun no dadus sira ne’ebé ami oferese ba Ita-Boot sira sei ajuda Ita-Boot sira nia servisu iha inísiu lejislatura foun dalima nian.

Mak ne’e de’it ami nia karta aberta ba Ita-Boot sira, ba Ita-Boot sira nia kolaborasaun tomak ami hato’o obrigadu wa’in.
Ami mak saran lia,
Adilsonio da Costa Junior & Marta da Silva

Reprezenta Ekipa Peskizadór/a La’o Hamutuk:
Celestino Pereira Gusmao, Maximus Tahu, Charles Scheiner, Berta Antonieta, Pamela Sexton, Carly Munnelly no Mariano Ferreira

Sem comentários: