sábado, 19 de setembro de 2015

EMA IDA LA HAKARAK KABEN HO KULPA


A culpa nasceu solteira, viveu solteira e morreu solteira, porque ninguém quis casar-se com ela - Laiha ema ida maka hakarak atu kaben ho kulpa, hotu-hotu buka atu fase liman hosi kulpa.

“Sim! Ne’e ho sé no hosi ne’ebé?”

“Ne’e ho Jornalista Matadalan Online hosi Timor.”

“Wow! Ha’u kontenti tebes konversa ho jornalista timoroan.”

Diálogu entre Eis Lider Pro-autonomia Francisco “Chico Lopez” Xavier Lopes da Cruz ho jornalista Matadalan Online iha leten ne’e, akonetese liu-hosi telefone iha Kuarta  (09/09/2015).

Lia na’in no kompozitór múzika “Ita Timoroan” ne’e, hori kle’ur ba kle’ur la rona nia lian hananu. Nia mantein iha ninia prinsípiu, mate ka moris hamutuk luta atu Timor-Leste integra ho Indonézia. Wainhira, iha konsulta populár (30 Agustu 1999) povu Timor-Leste hili ninia distinu rasik ba ukun arsik-án, nia basa hirus matan hodi dehan: Lakon povu maka lakon no manán povu maka manán.

 Ba nia, pro-independénsia eh pro-autonomia  laiha ona razaun atu hamrik mesa-mesak ida-idak nian, iha nia fatin. Maibé, hotu-hotu sei la’o ba hasoru malu-haksolok ho malu, atu nune’e bele hamutuk hodi harii Timor-Leste foun ida, independente, tuir povu nia hakarak.

Nia mós independente hodi hamriik iha nia ain nia leten hodi moris kahor ho ema Indonézia. Oras ne’e, nia  hela iha Tanah Kusir Jakarta (Indonézia). Iha rai badin ne’eba, nia hatan jornalista Matadalan (MTD) nia pedidu hodi halo entrevista eskluzivu kona-ba istória passadu—istória moruk kona-ba polítika hadau Timor Lorosa’e nia estatutu. Ba jornalista Matadalan, Chico Lopez hananu: Naran fatin ida ha’u hela ba,  iha mundu-rai klaran, ha’u sei hananu nafatin knananuk ida ne’e: “Ha’u nia abut iha Timor-Lorosae! Ha’u nia fuan iha Timor-Díli”.

MTD: Hanesan timoroan, oinsá Ita Boot nia haree ba polítika Rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonézia? Rekonsiliasaun ida ne’e fó impkatu pozitivu ou fó benefisiu ba timoroan sira iha Indonézia inklui ita boot ka lae?

Chico Lopez: Tuir ha’u haree, maske la  ko’alia kona-ba Rekonsiliasaun, Timor-Leste ho Indonézia sira nia relasaun ba malu, di’ak loos ona. Nune’e, hanesan konsekuénsia lójika,  iha mós ambiente konduzivu ida ba timoroan sira iha Timor-Leste, eh iha Indonézia laran, atu bele hasee fali malu hanesan maun ho alin -bin ho feton, hodi bele la’o ba mai hanesan iha umalaran ida de’it, maibé nasaun keta-ketak.

Ha’u sai hosi Timor-Leste iha 1982. Tinan tolu-nulu resin tolu (33) liu ona. Ha’u haksolok bainhira haree Timor-Leste ho Indonézia di’ak ba malu. Maibé, ha’u haksolok liu-liu  bainhira haree timoroan sira hotu, iha ita nia rai-laran eh iha Indonézia,  hamutuk fali ho malu. Estudantes timoroan barak maka mai eskola iha Universidades barak  Indonézia nian. Di’ak tebes!

MTD: Rekonsiliasaun entre povu baibain la’o tiha ona. Oinsá ho rekonsiliasaun entre líder pro-independénsia no pro-autonimia? Defaktu la’o di’ak ka lae?

Chico Lopez: Bainhira ha’u hetan malu ho Amu Papa, João Paulo II, oras ne’e Santu tiha ona, iha Vatikanu, tinan 1997, ha’u husu ba nia oinsá timoroan sira atu halo Rekonsiliasaun ho malu. Amu Papa hatan: Atu iha rekonsiliasaun loloos, tuir sarani nian, imi sei haka’as-an – ho fuan ho laran – atu respeita malu, simu malu, perdua malu, hadomi malu. Nune’e, rekonsiliasaun moris kedas hosi imi nia fuan laran.

Tuir ha’u nia hanoin, entre líder sira laiha obstákulu boot ida atu halo Rekonsiliasaun ho malu. Molok Referendum,  halo tiha ona inkontru Rekonsiliasaun London; halo tiha ona AIETD (All Inclusive East Timorese Dialog), ho mós inkontru DARE I ho DARE II, iha Jakarta,  iha ne’ebé Amu José Alexandre Gusmão- Xanana– (iha tempu ne’ebá sei dadur hela)  ho Amu Dr. José Ramos-Horta, Amu Bispu Don Basílio ho Amu Bispu  Don Carlos Filipe Ximenes Belo, mai hotu ba inkontru ne’e.

Halo liu tiha Referendum iha ne’ebé povu rasik maka  hili atu ukun-rasik-an– Independénsia, líder sira  pro-independénsia eh pro-autonomia  laiha ona razaun atu hamrik mesa-mesak ida-idak nian, iha nia fatin,  maibé hotu-hotu sei la’o ba hasoru malu-haksolok ho malu, atu nune’e bele hamutuk hodi harii Timor-Leste foun ida, independente,  tuir povu nia hakarak, fó sai iha Referendum, iha ne’ebé ita hotu tama ba klaran.

MTD: Hanesan timoroan, loron ida ita boot sei fila hikas ba Timor hodi hakmatek iha ne’ebá?

Chico Lopez: Hanesan timoroan ida, hadomi Timor-Lorosa’e ho fuan ho laran, iha naran fatin ida ha’u hela ba,  iha mundu-rai klaran, ha’u sei hananu nafatin knananuk ida ne’e: “ha’u nia abut iha Timor-Lorosae! Ha’u nia fuan iha Timor-Díli”.

Poeta Luís de Camões dehan: “A Pátria dos fortes é todo o mundo”. Ema aswain sira nia Rai-Inan, maka mundu tomak. Ha’u hadomi Timor-Lorosa’e, ne’eduni, la’os de’it ha’u lori Timor-Lorosa’e iha ha’u nia fuan-laran, maibé  ha’u husik hela mós ha’u nia fuan iha Timor Lorosa’e nia laran.  Timor-Leste hetan di’ak, ha’u nia laran  haksolok! Timor-Leste tama  ba susar-laran, ha’u nia laran todan. Ha’u ba hela iha Timor-Leste eh hela iha naran fatin ida iha mundu-raiklaran, hanesan de’it. Ha’u nia fuan ho nia domin ba Timor-Lorosae maka determina buat hotu.

MTD: Iha akuzasaun mosu bar-barak katak violasaun direitus umanus ne’ebé akontese iha Timor hahú tinan 1975 to’o Pós Referendum 1999 ne’e, Ita Boot sira maka responsabiliza. Lojikamente, kazu hirak ne’e responsabilidade individuál ka  instituisaun? Ita boot nia komentáriu?

Chico Lopez: Malae nia lian dehan katak, “a culpa nasceu solteira, viveu solteira e morreu solteira, porque ninguém quis casar-se com ela”. Laiha ema ida maka hakarak atu kaben ho kulpa. Hotu-hotu buka atu fase liman hosi kulpa. Iha konflitu iha ita nia rai laran, timoroan ho timoroan oho malu, tropas Indonézia ho timoroan oho malu, ne’e duni tuir ha’u nia hanoin, la os de’it individuál, maibé instituisaun mós tama ba klaran.

Indonézia oras ne’e demokrátika ona, ne’eduni bele serbisu hamutuk ho Timor-Leste hodi buka hatene Lialoos kona-ba ne’e, tanba laiha buat ida maka bele halo ita nia laran susar liu hanesan Lialoos, bainhira ita sala, maibé laiha mós buat ida maka bele halo ita nia laran kmaan liu mós hanesan Lialoos, bainhira ita la sala eh simu ita nia salan.

MTD: Ami rona dehan Ita Boot sira simu ona Kondekorasaun ho naran SEROJA hosi Estadu Indonézia tanba Ita Boot sira Pejuang Timor-Timur. Karik ne’e loos? Oinsá ho ita boot nia sentimentu ba kondekorasaun ne’e?

Chico Lopez: Loos tebes. Ema timoroan barak maka simu Kondekorasaun SEROJA. Ha’u la simu Kondekorasaun SEROJA ne’e, hanesan mós  kondekorasaun seluk tan  Indonézia nian. Tanbasá? Polítika barak tama ba klaran!  Ha’u serbisu de’it tuir ha’u bele, ba povu Timor nia di’ak, ho  fiar metin iha Nai Maromak ne’ebé hatene buat hotu maka ha’u halo, di’ak eh sala. Parabéns ba sira ne’ebé simu kondekorasaun!

MTD: Oinsá ho Ita Boot nia kondisaun moris durante ne’e iha Indonézia?

Chico Lopez: Ha’u sai hosi Timor iha tinan  1982, hodi mai hela iha Jakarta. Tinan hitu nia laran sirbisu iha Komité Olahraga Nasional Indonesia, la tama ba polítika. Iha tinan 1989 maka ha’u sai fali konseleiru Prezidenti Indonézia nian; iha tinan 1994 ha’u sai Embaixadór Itinerante; iha tinan 2000 to’o 2009, ha’u sai Embaixadór iha Grecia ho Portugal.

Governu maka fó uma ida ha’u hela ba, to’o loron ohin, liu ona tinan 33. Oras ne’e ha’u pensaun ona. Ha’u nia oan sira maka tulun ha’u ho ha’u nia espoza, fula-fulan, hodi fó mós kareta Kijang ida, ha’u rasik maka kaer. Lor-loron ha’u ba missa dadersan, tuku lima ho balun, atu bele hakbesik liu tan án ba Nai Maromak.

Ami hela besik Rate (simiteriu) Tanah Kusir. Belun sira husu ba ha’u, tanbasá maka la’o lemorai ona, hela nafatin iha Tanah Kusir? Ha’u hatán ba sira: Ha’u hela iha Tanah Kusir, atu bainhira ha’u mate, la hakole ema,  lori kaixaun la’o dook ba rate;  hakat liu de’it dalan, tama ona ba Tanah Kusir Abadi, rohan laek, mundu seluk. (Anibal)

Matadalan

Sem comentários: