sábado, 19 de setembro de 2015

Eskola Portugeza Díli bainhira loke ano letivo ho alunu barak


Ano letivo ho númeru alunu barak, besik 850 - 90% maka timoroan sira – ne’ebé hahú ohin iha Eskola Portugeza Ruy Cinatti iha Díli, ho aprezentasaun hosi ekipa diretiva foun no hetan hikas ho dosente 64.

Sentru referénsia iha ensinu eskolár iha Timor-Leste no sai hanesan polo prinsipál hosi dinamizasaun ensinu portugés iha país, eskola ne’e selu hosi Orsamentu Estadu portugés no diresiona, maioritariamente ba alunus timoroan sira.

Aspetu ne’ebé ohin fó sai hosi Manuel Gonçalves de Jesus, embaixadór Portugal iha Díli, katak nia fó boas vindas ba inan-aman sira, alunu no profesór sira, hodi fó hanoin katak eskola portugeza "la’ós eskola internasionál", timoroan sira bele eskola hosi kualkér nível ekonómiku.

Fó hanoin katak ida ne’e, sai hanesan sentru eskolár boot ne’ebé finansia hosi país seluk iha Díli, kobra ba alunus sira propina mensal ho de’it dólar amerikanu 15, ki’ik tebes duke dolar 1.500 ne’ebé maka kobra ba eskola internasionál sira iha Díli.

"Sai hanesan eskola ida ne’ebé halo parte hosi rede ida ne’ebé for a hosi Portugal sai hanesan primeiru objetivu simu oan nasionál portugés nian iha Timor, dezde inísiu akolla fundamentalmente nasionál timoroan nian", dehan diplomata.

"Ida ne’e hanesan kontribuisaun ida ne’ebé  la’ós de’it buka fó ba hanorin iha Timor. Ami hanorin iha lia-portugés, ho kurríkulu ida ne’ebé adapta ba espesifisidade lokál. La’ós eskola internasionál ida, la halo parte hosi rede públika timoroan nian, maibé kontribui ba kualifikasaun labarik sira no joven sira iha Timor-Leste", subliña.

Maski ida ne’e eskola kontinua hasoru difikuldade balun hosi rekoñesimentu hamutuk ho autoridade timoroan sira ho finalist sira hosi 12.º ano tanba labele simu iha Universidade Nacional de Timor Lorosa'e.

Balun ba to’o duni maibé tenke desidi sai hosi eskola portugeza iha final 11.º hodi tama ba iha ensinu públiku timoroan iha 12.º hanfoin ne’e maka bele asesu fasilita ba UNTL.

Acácio de Brito, ne’ebé simu posse iha fulan-agostu hanesan diretór eskola foun, hatete katak los duni  iha tinan ida ne’e ano letivo sai primeiru ne’ebé hala’o hafoin ratifika no promulga tiha akordu bilaterál entre Portugal no Timor-Leste ne’ebé abranje hodi kria eskola, buat ida ne’ebé bele fasilita asesu finalist sira ba 12.º.

"Dezafiu seluk maka" esplika kona-ba nesesidade atu halo tan esforsu ida hodi hadi’a nota iha ezame nasionál sira, no serbisu hodi aumenta kapasidade eskola ne’ebé, tinan ida ne’e, sai hanesan turma foun ida hosi pré-eskolár.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: