segunda-feira, 16 de outubro de 2017

Povu Lakohi Eleisaun Antisipada, Gasta Deit Osan

DILI — Eleisaun antisipada neebe lider politika sira fo sai iha publiku, hahu inkomoda povu neebe hakarak moris iha ambiente paz no hakmatek. Povu prefere lider partidu politiku sira ukun hamutuk iha governu, duke eleisaun antisipada neebe identiku ho konflitu.

Tuir Jose Alves Mesquita (komunidade Becora), politika neebe dadaun akontese governu minoridade no opozisaun maioria iha Parlamentu. Ida nee potensia atu hamosu eleisaun antisipada, kuandu partidu neebe asentu iha parlamentu nasional la fo apoiu ba programa governu nian.

“Ida nee maka ita nian prosesu  demokrasia neebe dadaun nee lao, ita hotu tenke fo liman ba malu  husi lider nasional  sira tantu povu kolabora atu fo apoiu ba governu minoritaria hodi lori dezenvolvimentu  ba rai  ida  tinan lima  mai,” dehan Jose Alves baSTL iha Becora, Sabadu  (14/10/2017).

Nia hatutan dadaun eleisaun antisipada mosu persepsaun oin oin hodi hasae tensaun politiku iha rai laran, persepsaun hirak nee atu fo presaun ba  governu neebe dadaun forma husi partidu Fretilin ho PD sei labele dura ba tinan lima, tanba parlamentu opozisaun domina no sei la fo espasu ba governu atu nia programa liu iha parlamentu nasional, bainhira programa la hetan apresiasaun husi parlamentu, dalan nakloke ba eleisaun antisipada.


“Ami nuudar povu aileba lakohi ona eleisaun antisipada neebe maka husi lider politiku koalia iha jornais media televisaun sira, ami hakarak lider hanesan Xanana Gusmao, Taur Matan Ruak no Mari Alkatiri buka solusaun diak ba politika neebe maka dadaun nee lao hodi lori vantajen diak ba povu no nasaun,” dehan Jose.

Nia hatutan povu ezerje ona nia dever hodi fo votus ba partidu politiku sira iha eleisaun liu ba. Rezultadu husi eleisaun mak forma ona governu ida agora aprezenta dadaun program aba PN atu hetan apresiasaun, maske partidu neebe forma governu la hetan maioria absoluta iha PN, ida nee prosesu demokrasia mak nunee nuudar sidadaun no nuudar lider nasaun fo liman hamutuk lori nasaun ida nee ba oin.

Nia konsidera eleisaun antisipada laos solusaun ikus hodi rezolve politiku neebe lao iha rai laran, solusaun neebe diak hodi responde ba kestaun sira nee maka tenke hamutuk, unidu hodi lori nasaun no povu ida nee ba moris diak.

Iha fatin ketak Afonso do Rosario nuudar (komunidade Comoro) dehan, iha nasaun ida eleisaun jeral dala ida kada tinan lima, laos dala rua ka dala tolu, kuandu ida nee maka akontese iha Timor-Leste, signifika katak laos povu nian sala maibe, ida nee desafiu boot ba ukun nain sira, tanba la hatene jere saida maka povu fo ona iha eleisaun liu ba.

“Ita labele halimar ho konfiansa neebe maka povu fo hodi ikus mai povu maka sai fali vitima husi rezultadu nee maka povu fo, kuandu lider sira la hatene jere sala saida maka povu fo ona,” dehan Afonso lamenta.

Nia hatutan nuudar povu lakohi ona eleisaun antisipada, tanba eleisaun potensia kria instabilidade iha sosiadade nia let, tanba nee husu ba ukun nain atu fo liman ba malu, rezolve problema neebe nasaun hasoru.

Nunee mos Afonso da Cruz Komunidade Comoro hateten nudar povu lakohi rona liafuan eleisaun antisipada, tanba kuandu ida nee akontese  signifika  lider la unidu, buat neebe maka ladun diak bele koalia tuir malu. Hamosu eleisaun antisipada laos hanesan buat neebe fasil, maibe se akontese duni sai hanesan ultimu rekursu tanba, alternativa hotu la funsiona.

Nunee mos Diretor JSMP, Luis De Oliveira Sampaio eleisaun antisipada konsidera hanesan ultimu rekursu, kuandu rekursu sira seluk laiha ona kataj dialogu mate ona, la funsiona alternativa sira seluk la funsiona, nunee tenke lori povu lao ba dalan ikus mak eleisaun antisipada.

“Tanba sa tenke dehan rekursu ultimu, tanba sukat nia kustu laos osan deit, mas kustu ba seguransa nasional, kustu ba orsamentu, kustu ba estabilidade nasional,” tenik Luis.

Sampaio relata, deklarasaun husi primeru ministru ba eleisaun antisipada, hanesan resposta ka manifestasaun politiku dinamiku neebe mosu iha parlamentu nasional. Ho prezensa partidu opozisaun maioria parlamentar hatudu ona sinal, atu vota kontra programa neebe sei deskute iha parlamentu nasional.

Kestaun jeral konaba ba eleisaun antisipada povu nia ezizensia prinsipal laos eleisaun maibe tenke sukat mos eleitor neebe durante nee fo ona sira nia votu.  Tan nee husu politiku sira atu jere votu neebe povu sira fo ona iha eleisaun ho responsabilidade.

Nia sublina eleisaun antisipada sei halo povu ida nee la hakmatek hanesan esperiensia liu ba ema komesa binga malu, ba insatisfasaun neebe mosu iha sosiedade nia leet tanba iha grupu hein malu, iha baze partidu nian iha kampana karik la lao ho seguru.

Nunee tenke tetu no sukat, tanba eleisaun antisipada laos ba politiku sira deit, maibe povu, no atu halo kampana laos politiku sira mak ba deit, mas lori militante neebe mak pertese ba povu ida nee hodi hamosu situasaun neebe ema la espera.

Elesaun antisipada konsekuensia husi dezentedementu iha parlamentu nasional, kuandu governu monu la iha tan governu seluk. No atu tama ba iha elesaun antisipda prezidente tenke dizolve uluk parlamentu nasional, depois mak deklara elesaun antisipada.

Iha fatin seluk, Finalista UNTL Mateus Magno dehan eleisaun antisipda bele mosu depende ba politiku  sira, maibe presiza sukat, tanba  eleisaun presiza osan atu bele halao programa, liu liu seguransa sira iha eleisaun neebe potensia atuhamosu konflitu.

Nia relata povu oras nee hakarak r moris iha paz, eleisaun so bele lori povu ida nee ba situasaun neebe la hakmatek.

“Se mosu fali eleisaun antisipada povu sira sei iha konfiansa atu ba vota ka lae, tanba nee presiza iha kordenasaun buka solusaun, labele hanoin deit eleisaun antisipada,” tenik Mateus.

Gasta Osan Povu

Parpol lima neebe reprezenta povu  iha Parlamentu Nasional diak liu tau interese nasional, hodi labele mosu eleisaun antisipada, tanba kuandu mosu duni sei gasta osan povu nian ba buat neebe mak halo tinan lima dala ida deit.

Tuir Diretor Ezekutivu FONGTIL, Arsenio Perreira, rumoris atu hamosu eleisaun antisipada hanoin laos buat segredu husi partidu rua neebe mak atu forma governu (Fretilin-PD) no partidu tolu neebe mak hanaran aan Bloku Opozisaun Parlamentar (BOP) hanesan CNRT, PLP no Khunto.

Ninia parte konsidera nee, sei risku ba estabilidade setimu governu tanba ema hotu hatene katak orsamentu no programa seidauk hetan apresiasaun, diskusaun Parlamentu Nasional determina mos destinu setimu governu nian.

Kuandu ita tama ba eleisaun antesipada sei lakon tempu barak, gasta orsamentu povu nian ba serbisu teknikus, material sensitivus no kestaun seluk mak halo povu lakon konfiansa ba iha parpol ba iha tempu votasaun,” dehan Arsenio ba STL iha sede Renetil, Farol Sabado (14/10/2017).

Nia hatutan agora poder iha Prezidente Republiku nia liman mak tetu buat hirak nee hotu atu eleisaun antesipada ka BOP hodi forma 8 governu konstitusional. Depende fila fali ba Prezidente Republiku neebe mak atu garantia instituisaun estadu no estabilidade iha pais ida nee. Se Prezidente mak hili ba eleisaun antesipada sei mosu risku boot tanba Prezidente la haree ba garantia estabilidade no sei disolve Parlamentu Nasional hodi hakaat ba iha eleisaun antesipada.

Nia husu ba povu maske situsaun hanesan ida idak reflete ba ninia aan atu ezerse ninia papel hanesan sidadaun no kontribui ba estabilidade no ita labele hakat liu ba buat neebe mak laos kompetensia povu nian. No kuandu mosu buat ruma depende ba ema ida-idak kontribui ba estabilidade, maske politiku sira han malu iha leten povu kontinua moris bai-bain.

Iha fatin ketak tuir ativista Roberto Pereira dehan ohin Parlamentu Nasional halo apresiasaun ba programa governu atu sai matadalan ba governantes atu implementa iha rai laran.

“Eleisaun Antesipada nee mosu uainhira makaer ukun (Incumbent) ida labele ona hakat ba oin hodi kaer ukun, no karik iha Timor Leste mak akontese duni sei lakon tempu no osan povu nian deit,”dehan Roberto.

Nia hatutan, eleisaun antisipada ladun hetan partisipasaun husi povu tan sira baruk oan. Uainhira halao eleisaun eleisaun antesipada lolos nian sira gasta energia no tempu barak. Nunee eleisaun antisipada hanesan halo lakon tempu deit.

Nia parte mos husu ba bankada 5 neebe mak iha Parlamentu Nasional liliu BOP presiza tau hare liu mak interese nasional, laos tanba deit kargu politiku ruma halo povu mak sai vitima tan, kuandu mosu eleisaun antesipada.

Tuir komunidade Ilidio de Sousa katak dalan ba eleisaun antisipada nakloke kuandu BOP la apoiu programa governu neebe sei aprezenta iha loron tolu nia laran hodi hetan apresiasaun husi Parlamentu Nasional.

“Kuandu programa governu la pasa mak hakarak ka lakohi mosu eleisaun antesipada tanba Fretilin nuudar partidu mais votadu antes nee mos deklara klaramentu katak tenke ba eleisaun antesipada,” dehan Ilidio.

Nia hatutan, kona ba governu alternativa husi BOP sei la funsiona kuandu Fretilin no PD walk outhusi Parlamentu Nasional, hakarak ka lakohi Prezidente Republika disolve Parlamentu Nasional hodi hamosu eleisaun antesipada.  Maibe, kuandu ida nee mak akontese duni nuudar Timor oan sente triste tanba see prejudika ba buat barak mak hanesan halo kolen povu, gasta tempu no gasta osan povu nian ba deit eleisaun nee mos ladun diak. 

Natalino C/Terezinha de Deus/Domingos P | Suara Timor Lorosae

Sem comentários: