quarta-feira, 17 de julho de 2019

Tribunal Rekursu fó perdaun ba eis-ministra Justisa nian


Tribunal Rekursu fó perdaun ba eis-ministra Justisa, Lúcia Lobato, iha kazu ida ne'ebé nia hanesan akuzadu ba partisipasaun ekonómiku iha negósiu, maibé mantén orden ida hodi selu indemnizasaun ba Estadu, hatete hosi eis-ministra rasik ba Lusa.

"Ha'u foin simu desizaun iha loron-segunda ne'e no ha'u sei estudu hamutuk ho ha'u nia advogadu sira. Maibé ha'u senti ne'e hanesan estrañu", hatete hosi Lúcia Lobato iha deklarasaun sira ba Lusa.

"Bainhira tribunal hatete katak ha'u la komete krimi ida entaun tansá maka ha'u selu indemnizasaun? Sé maka komete krimi sira ho hamosu prejuízu ba Estadu maka tenki selu. Maibé ha'u hetan perdaun nune'e tansá maka ha'u tenki selu indemnizasaun", nia kestiona.

Desizaun, ho data 11 Jullu, maibé Lúcia Lobato só notifikadu de'it iha loron-segunda ne'e, asina hosi juís sira Guilhermino da Silva, Deolindo dos Santos ho Duarte Tilman Soares no reverte desizaun ida hosi kondenasaun ba kadeia tinan tolu hosi Tribunal Distrital Díli nian.
Juís sira desidi "fó perdaun ba arguida sira Lúcia Lobato ho Helena Gomes hosi akuzasaun ba asaun, iha ko-autoria, hosi krimi ida partisipasaun ekonómiku ida iha negósiu", maibé hatutan katak "konfirma desizaun ne'ebé investigadu".

Iha prosesu, Lobato ho Gomes hetan akuzasaun ba total ida krimi tolu hosi partisipasaun ekonómiku iha negósiu, no Tribunal Díli fó ona perdaun ba krimi rua hodi kondena sira ba krimi ida de'it.

Aleinde kastigu iha kadeia, Tribunal Díli fó sentensa hodi determina selu indemnizasaun ida ho dolar rihun 124 resin, folin ne'ebé hanesan prejuízu ne'ebé maka Estadu sofre.

Tribunal Rekursu hatete katak rekursu ne'ebé maka halo hosi Ministériu Públika hanesan laiha lójika no rekursu ne'ebé halo hosi Lúcia Lobato iha pontu neen ho pontu sia desizaun nian hosi instánsia dahuluk.

La halo parte maka pontu haat, hosi pontu sira seluk, ne'ebé kondena pagamentu ba indemnizasaun sivil ida ho folin dolar rihun 124 resin.

Rekursu mantén nafatin desizaun ne'ebé foti ona iha instánsia dahuluk kona-ba absolvisaun hosi krimi adisional rua ne'ebé uluk sira hanesan akuzadu.

Kazu, ne'ebé iha relasaun ho konstrusaun hosi kadeia Gleno nian, iha súl Díli nian, akontese iha tinan 2008, ho investigasaun halo iha tinan hirak tuirmai no Lobato sai arguida iha tinan 2014, liutiha tempu balun hafoin sai hosi kadeia hodi kumpri kastigu ida hosi krimi seluk ida ne'ebé nia mantén nafatin inosénsia.

Julgamentu akontese iha tinan liubá no Lúcia Lobato hetan ikusmai kondenasaun ba kadeia tinan tolu no selu indemnizasaun, iha prosesu ida ne'ebé tribunal bazeia iha relatóriu ida hosi enjeñeiru ida ne'ebé, liutiha tinan balun hosi obra sira, kestiona nia kustu.

Ba Lúcia Lobato, kazu hatudu katak "justisa la funsiona" iha Timor-Leste no tribunal sira "la aplika loloos lei sira", ho "problema boot sira iha sistema" ne'ebé halo susar funsionamentu iha área ne'e.

"Ema hotu koñese sala maibé laiha ema ida maka book iha kanek. Bainhira ko'alia kona-ba inkapasidade hosi majistradu sira, sira hatete katak labele interfere. Maibé, iha realidade, tribunal sira la hala'o nia funsaun loloos", nia afirma.

"Tribunal sira halo julgamentu ho baze iha opiniaun públika no la'ós iha lei. Sira hakarak halo públiku senti satisfeitu hodi labele hetan akuzasaun katak la kondena ema koruptu sira maibé hafoin ne'e viola direitu sira hosi sidadaun sira", nia afirma.

Lobato hatete katak "presiza tan korajen polítika sira" hodi "haree fali no eskolla medida estruturante sira" ba área, insisti katak "tribunal sira la'ós kastigu sidadaun sira de'it maibé hodi defende ho garanti sira nia direitu fundamental".

Rekorda katak Lúcia Lobato sai hanesan eis-governante timoroan dahuluk sira ne'ebé hetan kondenasaun ba kastigu efetivu sira kadeia nian.

Lobato hetan kondenasaun iha tinan 2012 ba kadeia tinan lima tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu tanba prejuízu ba Estadu timoroan hamutuk dolar 4.200, no iha loron 30 Agostu 2014 simu perdaun hosi Prezidente timoroan iha momentu ne'ebá, Taur Matan Ruak.

Maibé prosesu ne'e, liuliu iha faze rekursu, marka mós ho polémika, liuliu iha faze rekursu, ho desizaun ida hosi Supremu Tribunal Justisa (STJ) portugés refere katak juís portugés sira prejudika ona nia kazu.

STJ iha koñesimentu hosi iregularidade sira bainhira anula ona kastigu ida ba suspensaun durante loron 40 ne'ebé Konsellu Superior Majistratura (CSM) aplika ba juíza Margarida Veloso, antiga inspetora judisial ida iha Timor ne'ebé denunsia no akuza ona kolega portugeza na'in rua hodi manipula ho influensia prosesu judisial ne'ebé hamosu kondenasaun ba prizaun Lúcia Lobato nian.

Margarida Veloso hetan ona kastigu suspensaun tanba halo denúnsia ba CSM katak juís sira ne'e, ne'ebé mantén kondenasaun ba eis-ministra timoroan, la hanesan izentu, hodi haktuir email ida ne'ebé juís ida felisita desizaun ne'e.

Lusa iha SAPO TL

Sem comentários: