terça-feira, 4 de agosto de 2020

Governu analiza planu rekuperasaun ekonómiku antes Jornada Orsamental nian

Iha loron-segunda ne'e, Governu analiza ona pakote hosi medida sira ba prazu médiu ho prazu naruk ba rekuperasaun ekonómiku nasaun nian, iha reuniaun ida hosi membru sira Governu nian, antes hahú Jornada Orsamental sira, anunsia hosi ezekutivu.

Medida sira, ne'ebé inklui área intervensaun oioin - no ne'ebé tuir konjuntu hosi medida sira hosi prazu badak ne'ebé aprova ona hosi Governu - aprezenta ona ba membru sira Governu nian hosi eis-ministru Finansa Rui Gomes, prezidente hosi komisaun ne'ebé kria hodi estuda rekuperasaun ekonómiku nasaun nian.

Planu Rekuperasuan Ekonómiku inklui medida hamutuk 60 resin, fahe hosi "área prioridade sira intervensaun nian", liuliu agrikultura, turizmu, habitasaun, kapital humanu (edukasaun, saúde ho protesaun sosial) ho reforma institusional.

Iha komunikadu, Governu esplika katak aprezentasaun preliminar - medida sira agora sei analiza iha Konsellu Ministru - inklui mós previzaun ida kona-ba nesesidade orsamental sira no fonte sira finansiamentu nian.

Ezekutivu esplika katak hanesan hodi "hamenus impaktu sira hosi COVID-19 iha ekonomia nasional no lansa baze sira hodi, iha faze dahuluk, hametin rekuperasaun ekonómiku no, iha faze daruak, favorese kresimentu ekonómiku".

Rui Gomes esplika ona iha aprezentasaun katak "ema sira hanesan sentru hosi Planu Rekuperasaun Ekonómiku", ho medida sira ne'ebé hato'o hakarak "tau ema sira iha prosesu dezenvolvimentu nian".

"Planu sei inklui indikador sira ho objetivu sira ne'ebé defini hodi fasilita implementasaun ho monitorizasaun hosi aplikasaun ba medida sira ne'e", refere iha komunikadu hodi nta katak aprezentasaun inklui pormenor sira kona-ba konjutura internasional, kontestu timoroan ho impaktu hosi pandemia iha Timor-Leste.

"La'ós de'it atu rekupera ekonomia hafoin COVID-19", refere hosi Governu, medida sira "hakarak rezolve problema estrutural sira ne'ebé iha ona".

Entre prinsípiu orientador sira ho objetivu sira hosi medida sira, destaka re-ekilibriu "entre lejislatura, rekursu sira ne'ebé dedikadu hodi hadi'a kapital humanu".

Sei promove "apoiu ba dezenvolvimentu ho konsolidasaun hosi área privadu nasional, liuliu hosi kriasaun hosi kondisaun sira ne'ebé enkuadra ho orienta dezenvolvimentu ekonómiku ho sosial nasaun nian".

Medida sira haree ba "kriasaun iha nível máximu hosi empregu foun sira, renumerasaun di'ak ho protesaun sosial maka'as, nune'e sai produtivu liu, ho dinamizasaun hosi produsaun nasional, liuliu industrial, iha prosesu ida substituisaun hosi produtu importadu sira ba produtu nasional sira".

Ezekutivu rekorda katak komisaun iha períudu ida loron 60 hodi aprezenta medida sira ba prazu badak, médiu ho prazu naruk, ne'ebé sei inklui depois iha konta públika ba tinan ne'e no iha Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba tinan 2021.

Pakote dahuluk hosi medida sira ba prazu badak aprova ona iha final Jullu hosi Governu, nune'e tau hamutuk ho sira seluk ne'ebé aplika ona iha fulan hirak ikus ne'e hodi proteje empregu, apoia família sira ho manter konsumu.

"Sei presiza mantén ka kria medida foun sira iha tinan 2020 nia laran, ne'ebé permiti apoia satisfasaun hosi nesesidade báziku sira hosi sidadaun sira, mantén númeru boot posível hosi postu serbisu sira no nune'e, rendimentu sira ne'ebé maka bele mosu hosi servisu sira ne'e", Governu refere.

"Apoia traballador sira ho konta rasik no sira ne'ebé maka pertense ba área ne'ebé hanaran hanesan informal, tanba natureza prekária hosi nia vínkulu laboral no tanba la hala'o kontribuisaun sira ba sistema seguransa sosial nian no ikusmai mantén máximu hosi empreza sira iha merkadu", hanesan objetivu sira seluk.

Komisaun ba Elaborasaun hosi Planu Rekuperasaun Ekonómiku sei halo aprezentasaun preliminar daruak hosi medida sira durante semináriu hosi Jornada Orsamental sira - iha loron-tersa - entrega iha tempu badak ba Governu relatóriu ida ho pormenor sira hosi medida sira ho asaun sira ne'ebé hato'o ba aplikasaun.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: