sexta-feira, 16 de outubro de 2020

Xanana Rekonese Halakon Supremasia Idolozia

DILI, STLNEWS.co - Lider Karismatiku, Kay Rala Xanana Gusmão, rekonese rezultadu konferensia Nasional 1981 konsege halakon supremasia husi partidu ida no ideolojia neebe hanehan ka halakon ideolojia sira seluk.

“Iha 1981, mak foin halo konferensia nasional atu reorganiza rezistensia husi neebe, ninia primeiru rezultadu, pratiku ho susesu mak implementasaun politika Unidade Nasional hodi bolu timoroan Atukuak hakuak malu objetivu suprpreha tomau independénsia nasional nian, hapaulit de supreha tomau independénsia nian, hahakau partidu ida ho ideolojia neebe hanehan ka halakon ideolojia sira seluk, ”hatete Xanana Gusmão bainhira sai orador ba seminariu neebe organiza husi Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Fakture Siensia Sosial ho tema“ Com o espírito nacional e patrotismo desta comunidade UNTL no ambito de comemorar XX aniversariu da UNTL, ”iha INFOREPE, Balide, Sabadu, (10/10/2020).

Seminariu neebe ho subtema “Um País, Um Povo E Uma Identidade” Xanana Gusmão haktuir, iha tempu administrasaun portugueza nia okos, prosesu politiku hahu iha 1974, neebe hatudu momos katak preparasaun iha aspetu hotu-hotu. Nunee, mak bele komprende katak timoroan sira monu ba ideia neebe antagoniku (kontra malu), hodi radikaliza sira-nia komportamentu no la hanoin didiak, hatudu difikibility atu konsilia ka hakbesik entendimentu kontra malu komportamentu neebe bele kiva-nia komportamentu no la hanoin didiak, hatudu difikuldade atu konsilia ka hakbesik entendimentu neebe bele kudu persepsa nida-komportamentu kaudu persepsaune inter-neebe kudu persepsa nida-nida-hanoi hanoin didiak .

Situasaun politika iha momentu neeba katak Xanana indika liu ba konflitu internu, nunee mak mosu golpe no kontra-golpes, iha fulan Agostu tomak 1975, nee fasilita tebes iha fulan sira tuir mai, ba intervensaun husi rai-liur. Lembra katak, iha tempu neeba, lideransa husi partidu sira la sukat didiak kontestu 'guerra fria no saida mak akontese iha rejiaun besik Timor-Leste. Tanba nee mak mosu Invazaun hodi hanehan povu ba susar oinoin. Maibe, okupasaun ilegal nee komprova deit, no laiha duvida ba ida nee, vontade besi-asu hosi povu atu moris livre no independente.

Xanana haktuir bainhira hahu funu, labele tahan duni, inimigu (batallaun barak no morteiru, kanaun ho tan aviaun funu) makaas liu, TL lakon tiha funu, tanba inimigu serku no harahun tiha Baze politiku setor, hodi halakon kedas politiku setor político

Husi kedas tinan 1977 também fins 1978, ikus liu, harahun Matebian iha 22 de novembro de 1978. Tuir mai, inimigu halo persegisaun ba forsa prinsipal no ba Diresaun Luta. Hafoin saudozo Nicolau Lobato mate, iha Dezembru 1979, Diresaun Luta mohu kedas, ho membru CCF nian balun mate iha funu, balun hetan kaptura no lubuk ida mak rende ba inimigu.

Xanana fundamentala, husi rezultadu konferensia nasional nee mak define tiha faze foun ida ho frente tolu (3) komposta husi armada, polítika / klandestina no diplomatika. Husi rezultadu nee parte rezistensia hetan duni estruturasaun husi neeebe timoroan hotu-hotu, iha rai laran ka iha-liur, bele hetan oportunidade atu partisipa ativamente iha esforsu komun ba libertasaun. Persepsaun estratejika katak nunka se bele manán funu husi via militar, tanba meiu hanesan kilat musan, guerrilleiru sira uitoan liu, neebe kontrasta ho superioridade bota tebes husi okupante, neebe semper hetan apoiu husi husi nasauni osauni os ka rai sira-Husi rai sira-demrane defensor makaas ba direitu umanu no justisa. Ho servisu politiku no diplomatiku, neebe sai hanesan baze ba esforsu neebe dezenvolve,

“Iha momentu neeba, kaer tuir lina pensamentu ka hanoin estratejiku maka iha 1983 hatan ba dezafiu atu simu ka aseita inisiativa husi inimigu, atu halo dialogu hodi hakotu funu,” akresenta Xanana.

Inisiativa husi inimigu tuir Xanana hakarak atu alisia ka habosok Frente Armada atu simu rendisaun, hodi oferese atu labook estrutura tomak guerrilla nian, nunee Frente Armada tama hotu iha TNI, ho promosaun komandantes guerrilliru sira ba ofisial superior ka bo-deit), inkui superior atu sai jeneral nuudar premiu ba rendisaun nee. Husi Timoroan tomak nia parte iha tempu rezistensia la buka buat seluk ida, se lae dalan ba paz.

“Hau orienta reuniaun ida membrus Komite Sentral nian no ami diskute no konkorda kona-ba planu ba solusaun negosiada ba konflitu hodi nunee prepara-aan atu aprezenta ba inimigu, pontu esensial hanesan envolvimentu no dialogu entre potensial rua neebar interesada i problema, Portugal, potensia administrante, no Indonezia, nudar potensia okupante, ho ONU nia supervizaun. Envolvimentu no diálogu entre fasoens ka grupus timorense hotu, atu lori ba realizasaun referendm, hodi nunee permite ba povu deside rasik kona-ba ninia destinu, envolvimento husi Nasaun Unida atu asegura prosesu nee bele lao, ”esplika Xanana.

Iha faze ida nee, Xanana Gusmão hanesan lider masimu nota grupu de solidariedade hamrik barak tan ona no advoga ka defende Timor-nia kauza. Peso boa vontade ka ema laran mos no ho prinsipiu barak daudaun ona, neebe jenuinamente hakuak TL nia kauza no rekonese no defende valor neebe aas ba umanidade (direitu ba vida, direitu atu sai livre no independente). Nunee mos, Povu Timor-Leste tenke hein tinan sanulu resin neen (16), atu-bele haree direitu internaional bele kumpre. Prosesu naruk tebes, neebe bele duni hakotu iha tinan 21 liu ba, nee mos ho raan barak neebe nakfakar no maten-been barak hosi povu ”, Xanana Gusmão haktuir istoria luta libertasaun nee ba estudante FCS-UNTL. *

Suara Timor Lorosae | Reportajen: Natalina Lopes / Blandina Mauno | Editora: Ekipa STL

Imajen: Lider Karismatiku, Kay Rala Xanana Gusmão, rekonese rezultadu konferensia Nasional 1981 konsege halakon supremasia husi partidu ida no ideolojia neebe hanehan ka halakon ideolojia sira seluk. (Dok: STL)

Sem comentários: