quarta-feira, 14 de setembro de 2016

Komisaun revizaun orsamentál hakotu konsulta ba konta 2017


Governu ohin fó sai katak Komisaun Revizaun Orsamentu hakotu ona ronda konsulta hothotu ba iha Ministériu sira, Sekretária Estadu, instituisaun seluk inklui organismu estatál sira, bazeia ba preparasaun konta públika 2017. 

Konsulta ne’e remata iha 5-setembru, esplika Ezekutivu iha komunikadu, no hatutan tan katak Orsamentu estadu ne’e sei aprezenta ba Parlamentu Nasionál, atu nune’e iha fulan oin, bele hala’o debate.

Komisaun ne’e prezidi hosi xefe Governu, Rui Maria de Araújo, no ninia visi-prezidente maka ministra Finansa, Santina Cardoso ho ministru Estadu, Kordenadór ba Asuntu Sosiák no ministru Edukasaun, António da Conceição, ministru Agrikultura no Peska, Estanislau da Silva, ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão ho ministru Obras Públikas, Transporte no Komunikasaun, Gastão de Sousa.

Durante audisaun kada entidade hato’o sira-ninia planu, projetu no orsamentu espesífiku ba tinan 2017, ho apoiu hosi Unidade Planeamentu no Monitorizasaun ne’ebé kria ona, tanba Gabinete primeiru ministru serbisu hamutuk ho Ministériu Finansas.

“Buka atu tulun ministériu hothotu ba iha prosesu preparasaun orsamentu, ajuda instituisaun Governu idaidak hodi defini programa prioritária no hala’o kontrolu trimestrál kona-ba despeza nian”, esplika Governu.

Tuir ezekutivu, objetivu maka “asegura atu Orsamentu Anuál Estadu, prepara ho di’ak hodi serbi povu ho di’ak liu tan, hala’o serbisu públiku ho efisiente, efikas no ho responsabilidade”.

“Diskusaun kona-ba prosesu konsulta hosi primeiru ministru ne’e, hala’o durante oras barak no membru Komisaun nian reflete ba iha determinasaun Governu hodi jere fundu públiku no garante atu kualidade Orsamentu Jerál Estadu tinan 2017 nian, bele hala’o liu hosi planu ne’ebé di’ak no ho análize ne’ebé klean”, hatutan Agio Pereira, ministru Estadu no portavos Ezekutivu.

“Governu hakarak atu Orsamentu 2017 bele fikas, atu nune’e bele alkansa dezenvolvimentu iha ita-ninia nasaun nomós hodi serbi didi’ak ita-ninia povu”, dehan tan.

Iha fulan maiu, ronda debate dahuluk kona-ba Orsamentu 2017, Ministériu Finansas hato’o gastu ho másimu dolár rihun milloens 1,2 ba tinan oin, no opsaun ida ne’e maka’as liu fali hosi opsaun tolu ne’ebé hato’o ona no sei implika levantamentu siknifikativu hosi Fundu Petrolífera.

Konta ne’ebé iha konta hosi soma projesaun reseita no levantamentu Fundu Petrolífera hosi rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) nian, ka valór ne’ebé sei lahasa’I hosi kapitál fundu ne’e rasik, maibé hosi ninia rendimentu.

Senáriu ne’ebé baratu “maibé mos lafasil” bainhira haree ba despeza, ida ne’e fó limitasaun orsamentu ba dolár milloens 702, soma hanesan kedas ho reseita la’os petrolífera liu RSE.

Iha senáriu daruak, tetu fiskál sa’e ba dolár rihun milloens ida, hanesan fó implikasaun ba iha nesesidade adisionál dolár milloens 317, ne’ebé bele iha levantamentu esesivu hosi FP ka emprtimu.

Ikus liu, Ministériu Finansas hato’o tetu ida ho másimu rihun milloens 1,2, ne’ebé maka aimplika levantamentu adisionál (ka empréstimu) liu dolár milloens 517.

Helder Lopes, visi-ministru Finansa, iha tempu ne’ebá defende katak Governu tenke asumi postura konservadór ida, tanba, uluk, Governu ho Parlamentu aprova ona orsamentu alénde rekomendasaun hosi tetu másimu, hafoin lakonsege ezekuta.

Hanesan iha 2012, bainhira Ministériu Finansas rekomenda tetú m’asimu ida ho rihun milloens 1,2, Orsamentu ne’e aprova ho valór rihun milloens 1,8, maibé zekuta de’it rihun milloens 1,19.

Tinan kotuk, Finansas husu tetu orsamentál ho rihun milloens 1,3, valór ikus maka rihun milloens 1,57, maibé ezekuta de’it rihun milloens 1,32.

Primeiru ministru, Rui Araújo, dehan katak Estadu hothotu "halo poupansa, maibé kontinua kumpri serbisu hothotu" ne’ebé maka sidadaun presija.

"Ami hamenus gastu hotu, maibé tenke kontinua hatudu rezultadu. Ida ne’e la’os Ministériu Finansas ninia problema, maibé problema hosi parte Estadu nian hothotu", dehan.

Governante ne’e haktuir hikas katak iha 2017, sei hala’o eleisaun no hanesan baibain, iha tinan votu no tinan tuir mai, kbi;it hosi ezekusaun orsamentál nian tuun, no ida ne’e hanesan parte ida ne’ebé tenke tama mos iha debate konta públika nian.

Ne’e “realista”, buka atu fó resposta ba objetivu Estadu nian hothotu, maibé mos “kontestualiza frakeza”, inklui kapasidade atu ezekuta valór hosi orsamentu ne’ebé iha no hala’o ho kualidade.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: