quarta-feira, 2 de dezembro de 2015

Demokrasia no modernidade ne’ebé dezenvolve daudaun lanega ninia orijen


Timor-Leste harii daudaun demokrasia no modernidade meask, maski nune’e lanega orijen nomós influénsia hosi estranjeira, tuir antropólogu brazileiru, Daniel de Lucca hateten ba Lusa.

“Timor-Leste harii daudaun ninia demokrasia rasik, no ida ne’e nu’udar aspetu interesante ida ne’ebé harii modernidade no lanega ninia antepasadu, lanega buat ne’ebé liga nia ba rai ne’e, nomós ba foho. Valór refere hahú fó sai ba públiku, inklui mos ba Estadu ne’ebé hahú fó osan hodi harii uma lulik hothotu”, tenik antropólogu, dosente hosi Fundação Escola de Sociologia e Política, São Paulo.

Iha tinan ne’ebé kompleta proklamasaun unilateralmente ninia independénsia hosi Portugal ba dala haat-nulu, iha 28-novembru, Timor-Leste “halo negosiasaun” ho eransa modernidade hothotu ne’ebé mai iha rejiaun refere, inklui kolónia portugés, indonézia (tanba okupasaun hosi tinan 1975 to’o 1999) nomós Nasoens Unidas.

“(Ho ONU ninia prezensa iha rai ne’e) maka tama ona iha mundu internasionál, ne’ebé iha ligasaun ho universe liberal. Iha empreza, ne’ebé barak liu hosi Xina”, hateten Daniel de Lucca, ne’ebé hela iha Timor-Leste desde 2012-2014, nomós nu’udar profesór vizitante ba iha Universidade Nacional Timor Lorosa'e, inklui halo parte iha Programa de Qualificação de Docentes e Ensino de Língua Portuguesa (PQLP-Capes), Governu brazileiru nian.

Daniel de Lucca, ne’ebé dezenvolve doutoradu kona-ba Timor-Leste iha Universidade Estadual de Campinas (Unicamp), hateten katak, iha prosesu ne’e, timor-oan sira okupa pozisaun “ne’ebé ladun barak” iha sidade.

“Timor-oan rasik hatene kona-ba ne’e. No konsekuénsia hosi ne’e maka halo timor-oan sira hirus ho ema estranjeiru balun. Lajeneralizadu, maibé iha. Resposta ida ne’ebé ema hotu komprende, maibé problemátika”, dehan Daniel. 

Tuir investigadór ne’e, Timor-Leste avansa daudaun ba iha demokrasia polítika, liu hosi eleisaun ne’ebé ladun kria problema, maibé “presija halo barak liu tan” ba iha área sosiál, hanesan habelar edukasaun no saúde nomós liu-liu ba área direitu sivil individuál, ho kestaun hanesan dezigualidade ba renda nomós violénsia jéneru.

Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) maka “importante” ba Timor-Leste, masibé prezensa hosi dalen refere iha nasaun ne’e sei hanesan dezafiu ida, tenik antropólogu ne’ebé defende adosaun hosi marko regulatória, liu-liu ba iha edukasaun nomós meiu komunikasaun.

“Haree ba parte linguístika hosi kapitál, loja barak maka hakerek ho lian japonés, xinés, barak maka ladun hakerek ho tétum-prasa nomós portugés.

Meiu komunikasaun ne’ebé ezisti iha rai laran, sei fraku ho lian portugés”, konsidera, hodi hatutan tan katak, haree ba kontestu multilinge, portugés ba nasaun refere hanesan lian ida no lareivindika nu’udar protagonismu.

Tuir antropólogu ne’e, hili dalen portugés hanesan lian ofisiál durante restaurasaun hanesan “estratéjika” la’os de’it tanba nasaun CPLP apoia luta kontra okupasaun indonézia, maibé mos tanba karaterístika hosi tétum-prasa, ne’ebé halo empréstimu ba lian portugés.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: