sábado, 13 de fevereiro de 2016

Pesoál Sentru Saúde Becora Abandona Sala Emerjénsia


Atendimentu hosi pesoál Saúde Becora la efetivu no efisiénsia tanba sira (pesoál saúde) halo mamuk fatin emerjénsia no la atende pasiente sira ho urjentemente.

Labarik ida naran Cristifania Freitas ho idade tinan rua (2) ne’ebé hetan moras hanesan iis boot, mear, isin manas no lori imediatu ba Sentru Saúde Becora maibé pesoál saúde laiha fatin emerjénsia (mamuk) atu atende.

 “Ha’u nudar labarik nia apa sente triste tanba ha’u hatene iha sala emerjénsia pesoál saúde sempre kumpri nia dever hodi fó atendimentu ba ha’u nia oan no pasiente sira seluk maibé realidade ha’u to’o iha ne’ebá fatin emerjénsia mamuk alias abandonadu,” hateten aman hosi pasiente, Carlito da Silva ba Matadalan iha sala emerjénsia, Tersa (02/02).

Tuir Lito katak kona-ba atendimentu pasiente hosi pesoál saúde sira iha sala emerjénsia presiza on time para bele atende pasiente ho urjente.

“Ha’u komesa nervozu tanba pesoál saúde to’o tiha mai buka razaun oin-oin dehan udan boot no hela fatin dook. Maibé, seráke pasiente moras grave no hein atu mate maka ita bele rezolve ho udan boot ne’ebé ita temi ho ibun boot?,” nia kestiona.

Atu ko’alia kona-ba udan boot ne’e laiha relasaun ho ema pasiente sira. Pasiente mai para hetan tratamentu hosi pesoál saúde sira maibé saida maka akontese, pesoál saúde to’o mai defende nian án dehan udan boot no hela dook.

Tuir Deputadu Parlamentu Nasionál hosi Komisaun E ne’ebé trata asuntu Saúde no Edukasaun, Eládio Faculto iha nia entrevista hateten oinsá ho programa ospitál sira ne’e, bainhira ko’alia kona-ba emerjénsia oinsá ita atu halo atendimentu ho modelu saida. Agora ita tenke haree fali ba atendimentu ne’ebé maka laiha kualidade.

“Ha’u hanoin iha emerjénsia maka ema la halo atendimentu loloos no kontrolu ne’ebé másimu, ita lalika tau emerjénsia ou lalika tau ICU. Sé ita hanoin pasiente ida ba hein oras rua nia laran di’ak liu sentru saúde taka de’it,” dehan Eládio.

Nia dehan katak labele mongoña bainhira halo serbisu sira hanesan ne’e. Médiku sira barak no kualidade ne’ebé hakarak halo serbisu ho laran ba nasaun ida ne’e. Nia lamenta katak nusa maka buat sira ne’e akontese nafatin hanesan ne’e. Tinan-tinan tau osan nafatin oinsá atu rezolve problema sira ne’e maibé hahalok át sira sempre mosu nafatin iha sentru saúde sira.

“Ha’u konfuzaun  loos ba situasaun sira ne’ebé maka iha, no sira laiha jestaun ne’ebé maka di’ak, laiha atribuisaun serbisu ne’ebé maka di’ak,” Eládio informa.

Ne’eduni, nia husu ba membru governu sira atu halo serbisu didi’ak ho responsabilidade. Serbisu ne’e la’os ita halo ba ema seluk maibé ita halo ba ita nia povu, ita nia oan sira no ita nia sidadaun sira.

“Ezerse ita nia kompetensia, ita nia funsaun no aplika ita nia koñesimentu ne’ebé maka ita hetan no presiza kumpri oráriu. Labele hatoman ba hahalok át sira ne’e. Fatin emerjénsia ne’e ita la aloka ema ida ka rua de’it maibé sira ho oráriu para troka malu la’os tan razaun udan. Sé maka baruk serbisu ona iha regras no sansaun disiplinar tenke aplika ba pesoál saúde sira,” nia tenik.

 Hatán ba preukupasaun ne’e, Ministra Saúde, Maria do Céu S. Pina da Costa hateten katak bainhira médiku sira abandona serbisu ne’e labele akontese. Sé ne’e akontese afeta diretamente ba vida pasiente nian no tenke halo medidas forte.

“Ha’u rona ona informasaun katak orsida duni ha’u sei halo  investigasaun katak buat ne’e loos duni ou lae,” dehan Ministra Saúde.

Maria informa katak razaun udan ka hela fatin dook la’os kestaun ida maibé sira iha ne’ebá ho oráriu. Sé fose ida ba han, ida tenke hein iha ne’ebá tanba iha ne’ebá iha infermeiru, médiku.

“Sé hanesan ne’e labele. Ha’u sei foti medidas ruma tanba ha’u dehan númeru médiku barak maibé atendimentu ne’ebé maka ladi’ak,” nia realsa. (Zezito)
Matadalan

Sem comentários: