segunda-feira, 18 de julho de 2016

Ekonomia no lian tenke sai aposta iha tinan 10 oin mai - analista timoroan


Analista Roque Rodrigues defende katak CPLP tenke konsolida-an iha dékada oin mai hanesan lian ne’ebé "ema bele rona, kredível no ema respeita" iha mundu internasionál, ho empreza barak liután no esforsu loloos hodi globaliza lia-portugés.

Eis-ministru no Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hili hodi halo parte iha gabinete apoiu ba prezidénsia rotativa Timor-Leste CPLP nian, Roque Rodrigues envolve mós iha elaborasaun estratéjia foun organizasaun nian.

Iha dada-lia ho Lusa iha balansu tinan 20 CPLP nian, ne’ebé komemora iha domingu, no prezidénsia timoroan organizasaun nian, Roque Rodrigues hatutan katak "iha sékulu organizasaun nian" iha ne’ebé diplomasia "ne’ebé sei vinga mak multilaterál", espasu multilaterál hanesan luzófonu "ne’e inkontornável.

No, iha kazu CPLP nian, ne’ebé tenke fortalese "ai-riin" organizasaun nian, buka iha espasu konsertasaun polítiku-diplomátika, "atu haree ba CPLP, iha tinan sanulu oin mai hanesan lian ne’ebé ema rona, kredível no ema respeita" iha arena internasionál.

Nia defende mós katak kooperasaun tenke "halibur liután empreza sira no setór privadu", halo "buat hotu ne’ebé tenke halo atu  lian ne’ebé ho potensiál atu globalize ka sai loloos "lian inovasaun, siénsia, iha futuru" maibé mós bele " moris iha ambiente multilinge".

Nia afirma, afirmasaun ne’e ezije koerénsia, hodi "valoriza komisaun nasionál Estadu-membru sira-nian iha Institutu Internasionál Lia-portugés (IILP), "fó valór ne’ebé loos ba nia hanesan unidade ne’ebé estratéjika tebes hodi habelar" lia-portugés.

"Enkuantu ita kiak iha kuota ne’ebé ita selu ba IILP, ita difikulta dalan ne’ebé ita tenke halo", nia hatete.

Kestaun mobilidade mós "fundamentál" " tanba sein mobilidade entre nia Estadu membru sira "labele dezenvolve sentidu pretense no koezaun ba organizasaun ida".

"Fasil liu mai ha’u bá Singapura no Malázia duké bá Mosambike, Angola ka Brazil. Iha buat balun ne’ebé sala iha ne’e. Espasu ne’e  espasu  fronteira, espasu barreira ida, la’ós komunikasaun simples nian, fasil. Parentesku klamar ne’e, iha prátika, sai ladun iha parentesku ", nia hatete.

Roque Rodrigues subliña katak prinsipál tarefa organizasaun nian mak "hatene atualiza-an", iha senáriu ne’ebé bele rekoñese aspetu komún no diferente nia Estadu-membru sira-nian.

"Halo atu patrimóniu ne’e bele transforma ba kapitálne’ebé bele haree no bele serve komunidade plurál ne’e, ne’ebé iha valór komún maibé mós opsaun diferente tanba nia membru sira iha estájiu dezenvolvimentu diferente", nia esplika.

Kestiona kona-ba deskoñesimentu ne’ebé kontinua iha entre povu luzófonu sira kona-ba CPLP no nia projetu sira, Roque Rodrigues hatete katak sala mak laiha "estratéjia mediatizasaun" ne’ebé halo deskoñesimentu taka "parte balun CPLP nian ".

Maibé, nia insiste, "prinsípiu sira CPLP nian, razaun atu sai nune’e, nia fundamentu no nia aliserse sira, labele sai análize tanba kapasidade uitoan ne’ebé intelijénsia nia dirijente sira nian no kuadru sira hatene hanoin tarefa mediatizasaun CPLP nian no futuru estraordináriu nian ne’ebé iha nia oin, horikedas koñese".

Prezidénsia timoroan, nia rekoñese, afeta hosi konturbasaun polítika no ekonómika ne’ebé Estadu luzófonu sira hasoru maibé maski nune’e halo ona servisu importante ida ne’ebé sei fó fuan  iha futuru.

Entre marka sira ne’ebé Timor-Leste husik hela, nia destaka proposta ba konsórsiu idrokarbonetu ka banku dezenvolvimentu ida, maski rekoñese katak sei lafó fuan iha tempu badak.

"Ai-kameli atu morin presiza tinan 30. Timór kuda ai-kameli, hamorin CPLP ho ai-kameli, agora ami husik atu nia moris", nia hatete, no iha konfiansa katak, maski situasaun interna, Brazil sei fó kontinuidade ba projetu ne’e.

Kona-ba futuru, Roque Rodrigues hatete  katak hein "CPLP ne’ebé bele afirma-an iha mundu, ne’ebé bele utiliza lia-portugés hanesan lian globál no hatene koopera hodi rezolve nia povu sira-nia problema ".

SAPO TL ho Lusa

1 comentário:

Anónimo disse...

Pai Rocke kolia tuir realidade nebe la koresponde ho TL nian.....