sexta-feira, 24 de fevereiro de 2017

Governu timoroan dekreta Loron Nasionál ba Ai-kameli no Ai-laran

Governu timoroan dekreta loron 13 janeiru sai hanesan Loron Nasionál ba Ai-kameli  no Ai-Laran, rekoñese ninia papel iha futuru Timor-Leste no nina importánsia ba prezervasaun biodiversidade nasaun nian.

Desizaun ne’e foti  iha  reuniain tersa-feira ne’e hosi Konsellu Ministru ne’ebé hakarak, tuir  komunikadu, " komemora papel sentrál floresta iha  manutensaun ba ambiente ida saudável, ba konservasaun  diversidade animál no ai-horis, no ba dezenvolvimentu ekonómiku".

Loron, ne’ebé latama iha lista feriadu, hanesan pasu ida tan ba ezekutivu hodi rekoñese kameli hanesan "ai-horis emblemátiku ho valór nasionál".

Iha  novembru 2015 liubá ezekutivu ne’e aprova ona rezolusaun ida kona-ba  protesaun ba ai-kameli, reforsa  proibisaun ba tesi, estrasaun  no komersializasaun.
Rezolusaun governu ne’e fó hanoin fila fali katak  ai-kameli, no liliu  espésie nativu Santalum Album, " sai ona hanesan objetu esplorasaun  ekonómiku livre dezde tempu koloniál", ho númeru ida " reduzidu liu" ba ai sira ne’ebé sei moris iha nasaun.

Ho  motivu ne’e, defende ezekutivu, ai-kameli "merese protesaun espesiál hosi  parte instituisaun  públika no ema ida-idak ka koletivu tanba  hahú menus", ne’ebé justifika proibisaun ninia "korte, estrasaun no komersializasaun".

Testu ne’e kompromete moos  governu intensifika inventariasaun, peskiza no plantasaun ba ai-kameli no dudu Ministériu Agrikultura no Peska,  Polísia Nasionál Timor-Leste no autoridade kompetente sira seluk "atu garante kumprimentu ba lei no regulamentu aplikável ba protesaun ambientál no bandu esplorasaun ilegál ba floresta no produtos florestál".

Ho valór ekonómiku ne’ebé aas no nesesidade oioin - "ekolójiku, kultura, terapáutiku, ornamentál no inklui  relijiozu" – kameli hetan  esplorasaun ho  forma "ilegál no insustentável", dala barak ba ai- tala ne’ebé sei nurak liu, refere Governu.

Sein detalla dadus kuantitativu  kona-ba  kameli iha nasaun, rezolusaun  nota deit katak " desflorestasaun iha Timor-Leste, ho área florestal ronda totál 50% iha  territóriu nasionál, besik  1,7%  kada tinan".

Bazea ba ida ne’e  insiste importánsia atu  "dezenvolve prátika jestaun florestál sustentável, ne’ebé inklui programa reflorestasaun  no dezenvolve mekanizmu ba kontrola atividade florestál degradante".

"Polítika nasionál no estratéjia ba setór florestál define ho objetivu espesífiku halo  protesaun ba floresta, ho ámbitu protesaun ba ai-kameli assume hanesan  prioritáriu liu", afirma  testu ne’e.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: