sábado, 11 de março de 2017

Kandidata prezidensial úniku ne'ebé hakarak hanesan "inan" no halibur povu

Ângela Freitas hatete katak to'o ona tempu hosi maioria populasaun timoroan, feto sira, hili feto ida nu'udar Prezidente Repúblika, "inan" ida ne'ebé hakarak halibur oan sira ne'ebé haketak malu tanba ideolojia no diferensa polítika sira iha tinan hirak ikus ne'e.

"To'o ona tempu ba feto sira apoia ha'u nia kandidatura. To'o ona tempu atu feto sira apoia inan ida ne'ebé bele hametin sira nia direitu iha nasaun ne'ebé problema sira todan liu maka violénsia doméstika", nia hatete iha entrevista ba Lusa.

"Apoia inan hodi bele hametin no kria oportunidade ida ba maioria, feto, partisipa iha palku polítiku", nia explika.

Prezidente hosi Partido Trabalhista (PT) - forsa polítika ne'ebé integra ona Asembleia Konstituinte timoroan - Ângela Freitas, tinan 47, hatete katak Timor-Leste presiza inan ida ne'ebé bele "halibur oan sira ne'ebé haketak malu tanba diferensa hosi ideolojia polítika".

"Ami iha partidu polítiku no organizasaun barak no ne'e hamosu konfuzaun barak ba povu iha nasaun laran. Ami hakarak halibur unidade nasional hodi ami bele serbisu hamutuk no dezenvolve nasaun ne'e", nia afirma.

Feto úniku entre kandidatu prezidensial na'in ualu, Ângela Freitas hatete katak hakarak sai nu'udar prezidente ida "ho honestidade no responsabilidade ba povu" hodi afirma katak xefe Esadu iha fatin hodi halo intervensaun "hodi defende povu nia interese".

Lian krítika ida, ho diskursu ida feminista no mós konservador - hakarak fó liu knaar ba Igreja iha Estadu, liuliu iha área sira edukasaun no saúde - Freitas konsidera katak, "lahó igreja nia intervensaun, sei la konsege hetan vitória independénsia nian" no ne'ebé kualidade edukativu iha eskola relijiozu sira "hanesan di'ak liu".

Akuza líder polítka sira ba "falta korajen hodi foti desizaun", hatete katak buat ne'ebé akontese iha nasaun hanesan motivadu "liu hosi interese ema ida nian, hosi grupu no partidu sira". Hatudu liman "la'ós ba Xanana Gusmão, ne'ebé iha laran-di'ak no hakarak nasaun nia di'ak" maibé ba "ema sira ne'ebé serbisu hamutuk ho nia, ne'ebé laiha honestidade no responsabilidade hodi hala'o sira nia knaar, hodi serbí povu ne'e".

Maski rekoñese katak xefe Estadu laiha poder ezekutivu, nia explika katak halo kampaña ho "master plan" ida ba programa prioritáriu sira nasaun nian - agrikultura, pekuáriu, peska no infraestrutura" - no katak Prezidente iha knaar importante ba komunikasaun no koperasaun ho Governu.

"Ha'u nia kandidatura fó lian ba povu, ne'ebé to'o agora la hetan justisa. Tanba ne'e hanesan importante promove justisa no halibur forsa sira hodi defende saida maka di'ak ba povu. Serbisu no sakrifika ha'u nia moris hodi muda sistema governasaun ne'ebé la loos ho situasaun real iha nasaun laran", nia afirma.

Freitas hakarak halakon portugés hanesan lian ofisial, opsaun ida ne'ebé nia hatete katak "la kombina ho povu nia interese" tanba "maioria hosi povu la le no hakerek portugés" no tenki aprende de'it tétun hanesan lian ofisial.

Iha termu jeral sira nia konsidera katak iha falta komunikasaun entre instituisaun sira Estadu no dalabarak la tau ema sira ne'ebé kompetente iha kargu sira no defende mensajen ida hosi "unidade nasional no estabilidade", nune'e laiha dezenvolvimentu.

Iha Ângela Freitas nia ajenda kontinua iha momentu ida ne'ebé delikadu liu iha tinan hirak ikus ne'e, operasaun hamutuk hosi forsa sira seguransa timoroan nian hodi kaer eis-komandante timoroan Mauk Moruk, ne'ebé mate iha tiruteiu ida.

Líder hosi Konsellu Revolusaun Maubere (RM), Mauk Moruk, no nia númeru daruak mate iha loron 08 Agostu 2015 iha tiruteiu ho efetivu sira hosi forsa sira seguransa timoroan nian ne'ebé halo perseguisaun hahú Marsu.

Polísia no forsa armada sira Timor-Leste nian buka moruk iha operasaun ida ho naran Hanita, no ne'ebé halo ona detensaun atus resin no ema na'in hitu kanek entre forsa seguransa sira.

Ângela Freitas hatete katak "povu kontinua husu justisa justu ba kazu" ne'ebé konstitui "krimi todan ida", nune'e iha Governu maka tenki "responsabiliza ba asaun kriminozu sira ne'ebé halo ona".

"Ami tenki hatene sé maka sai hanesan autor material sira krimi nain, no determina responsabilidade sira ba sé maka haruka hodi estabelese forsa hamutuk ida hodi oho komandante", nia hatete.

"Saida maka akontese ba komandante Mauk Moruk hanesan kazu polítiku ida. Sé maka iha responsabilidade, hahú hosi Prezidente, Governu, Parlamentu Nasional no tribunal. Tanba hanesan instituisaun haat maka aprova operasaun hamutuk ne'e. Justisa tenki la'o", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ Lim Choi /Arquivo Lusa

Sem comentários: