sábado, 11 de março de 2017

Prezidente Taur Matan Ruak konsidera normal tensaun polítika no nega atake pesoal sira

Prezidente Repúblika timoroan, Taur Matan Ruak, konsidera iha loron-sesta ne'e hanesan normal tensaun polítika ho individualidade timoroan sira seluk, inklui ho Xanana Gusmão, hodi insisti katak nunka hakarak halo atake pesoal ruma maibé debate de'it ideia sira.

"Ema sira iha direitu hodi avalia saida maka ha'u hatete. Maibé ha'u nia intensaun la'ós hanesan ne'e (atake pesoal). Hanesan hodi para oituan, hanoin fali ami nia polítika no avansa neineik, la ignora ho opiniaun hosi ema sira seluk", nia hatete ba Lusa iha entrevista.

"Karakterístika ida hosi militar sira maka hanesan frontal liu, la'ós hanesan diplomátiku. Ne'e hamosu komplikasaun. Hanesan ha'u nia defeitu ida. Agora ha'u tenki aprende, maibé antes aprende ema seluk maka tenki lori", nia explika ho hamnasa.

Relasaun entre Ruak ho Gusmão (eis-primeiru-ministru no atuál ministru ba Planeamentu no Investimentu Estratéjiku nian) hahú aat iha tinan hirak ikus ne'e hafoin Prezidente halo krítika oioin ba Governu nia asaun, liuliu hafoin diskursu polémiku ida ne'ebé nia halo iha Parlamentu Nasional, iha inísiu tinan 2016.

Iha diskursu, Taur Matan Ruak akuza ona Xanana Gusmão no líder sira hosi Fretilin (partidu boot daruak timoroan nian) Mari Alkatiri ho Lu-Olo uza unanimidade polítika hodi la rezolve problema sira maibé halo de'it ba poder no priviléjiu, hodi fó benefísiu ba família no belun sira.

Xefe Estadu kompara asaun hosi líder sira ho asaun sira hosi eis-ditador indonéziu Suharto, iha komentáriu sira ne'ebé marka ona diskursu ida nakonu ho krítika ba modelu dezenvolvimentu Governu nian no ne'ebé halo Xanana Gusmão fó fali kondekorasaun ida ne'ebé nia simu iha tinan anterior ba Prezidente.

"Ha'u hakarak informa ba exelénsia katak ha'u, ho humildade, husu atu aseita devolusaun ba medalla ne'e, hodi bele entrega ba ema sira ne'ebé merese liu", Xanana explika iha karta ne'ebé akompaña devolusaun medalla nian.

Bainhira hatán kona-ba saida maka nia konsidera, ohin loron, katak komentáriu sira ne'e bele hanesan ezajeru, Taur Matan Ruak afirma ona katak "ema sira detekta parte balun" hosi nia diskursu "hodi halo sai hanesan problema ida".

"Ha'u nia haree, saida maka halo diferensa maka opiniaun kona-ba modelu dezenvolvimentu nian. Ha'u la konkorda ho buat barak hosi modelu dezenvolvimentu ne'e no ho modelu sivilizasaun nian ne'e. Naturalmente sira la haree ne'e, haree liu ba parte desnesesáriu", nia afirma.

Kona-ba oinsá relasaun ohin loron nian, xefe Estadu hatete katak Xanana Gusmão ho Mari Alkatiri "baibain la'o dook" hosi Prezidente.

"Ha'u senti hakmatek. Ha'u laiha problema sira. Iha fatin ne'ebé Prezidente iha, sira la marka prezensa. Ha'u hein katak ne'e sei la kontinua. Ha'u laiha inimigu sira no mós laiha adversáriu permanente sira. Ha'u hanesan sivilizadu sufisiente hodi hasoru ho ema sira", nia konsidera.

Xefe Estadu rejeita mós katak iha problema iha nia relasaun ho komandante F-FDTL, major-jeneral Lere Anan Timur, hafoin saga naruk kona-ba desizaun troka iha komando forsa sira defeza nian.

Taur Matan Ruak to'o fó sai alternativu rua ne'ebé Governu rejeita, hodi fó iha pozisaun inisial ne'ebé defende hosi ezekutivu, hodi mantén Lere Anan Timu iha kargu.

"Ha'u nia esforsu maka prosede tranzisaun. Governu insisti mantén no Prezidente konfirma. Prezidente Repúblika hakarak mantén harmonia institusional, relasaun ho Parlamentu no Governu. Ida tenki lakon. PR nu'udar xefe Estadu tenki lakon. Hanesan kontribuisaun ki'ik ida hosi ha'u hodi mantén buat hotu kalma no hakmatek", nia hatete.

Nia insisti katak Timor-Leste "hanesan nasaun demokrátiku no sivilizadu ida", ne'ebé ema sira "la oho malu tanba diferensa sira" no ba krítika sira ne'ebé simu "ho dalan natural", hanesan prosesu normal ida iha demokrasia, "buat "pozitivu", hosi formasaun, hosi transformasaun".

Taur Matan Ruak hakotu nia mandatu iha 20 Maiu, loron ne'ebé sei kumpri tinan 15 ba restaurasaun independénsia Timor-Leste nian no hanesan loron ne'ebé nia susesor sei simu poste, susesor ne'ebé sei eleitu entre kandidatu na'in ualu ne'ebé agora daudaun halo kampaña.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ António Sampaio /EPA

Sem comentários: