sábado, 11 de março de 2017

Xefe Estadu: Timor-Leste presiza Prezidente "humilde" no Governu "realista"

Timor-Leste presiza Prezidente ida ne'ebé hanesan "humilde", fó atensaun ba sidadania no la husik governu estraga rekursu sira, no hosi ezekutivu ida konsiente ba situasaun real nasaun nian, afirma hosi xefe Estadu iha loron-sesta ne'e.

Iha entrevista ba Lusa no la refere loloos ba kandidatu ruma ka partidu ruma, Taur Matan Ruak reprezenta nune'e perfil hosi Prezidente ne'ebe ina konsidera atu eleitu iha loron 20 Marsu no ba Governu ne'ebé sei hetan iha lejislativu sira fulan-Jullu oinmai.

"Prezidente ida humilde ne'ebé fó atensaun ba ami nia sidadaun sira no sai nu'udar elementu ida ne'ebé ekilibra no la husik Governu uza maka'as nia kbiit hodi estraga ami nia rekursu sira", nia afirma. "Governu realístiku ida, ne'ebé laiha baze iha expetativu sira maibé iha realidade loron-loron povu nian", nia hatete mós.

Nia explika perfil ne'ebé hanesan importante iha senáriu ne'ebé joven sira ne'ebé seidauk iha tinan 25, maioria hosi populasaun, hanesan "ezijente liután" no "laiha ona pasiénsia hodi suporta buat hotu", hakarak solusaun prátiku sira ba sira nia problema: "sira hakarak bee, eskola, empregu".

Iha momentu hosi "natural" tranzisaun jerasional iha Timor-Leste - tinan ne'e joven sira ne'ebé moris hafoin okupasaun indonéziu (ne'ebé hotu iha 1999) sei vota ba dala uluk, Taur Matan Ruak konsidera katak hanesan lejítimu atu ema katuas sira no foin-sa'e sira iha aspirasaun maibé insisti katak nia jerasaun no anterior labele hanesan obstákulu.

"Maioria hosi populasaun hanesan joven. Hanesan jerasaun ida ezijente liu no bainhira ita la haree ami nia jerasaun sei konsidera hanesan jerasaun ne'ebé hamosu obstákulu, hamosu problema ba avansu hosi jerasaun sira seluk no ha'u tauk atu akontese hanesan ne'e", nia afirma.

"Ko'alia kona-ba infleksibilidade psikolójiku, oinsá hanoin no hahalok. Hanesan susar tebes hodi muda. Maibé bainhira ita la adapta, sei konsidera hanesan obstákulu sira", nia refere.
Kona-ba nia aan rasik nia hatete katak la halo parte iha jerasaun jioven sira maibé rejeita katak hanesan jerasaun tuan liu ne'ebé sei ativu iha pozisaun sira lideransa nian, mane sira hanesan Xanana Gusmão, José Ramos-Horta ka Mari Alkatiri, ne'ebé iha média iha diferensa besik tinan 10.

"Ha'u la halo parte hosi jerasaun tuan ne'e. Tanba bainhira sira uluk hanesan líder, ha'u uluk hanesan soldadu hodi lori munisaun sira", nia hatete.

Iha entrevista ba Lusa kona-ba balansu hosi mandatu tinan lima, ne'ebé hotu iha loron 20 Maiu, Taur Matan Ruak hatete katak kumpri ona nia objetivu sira, foka parte barak hosi nia asaun iha diálogu ho populasaun, vizita nasaun tomak hodi envolve ema timoroan sira iha prosesu dezenvolvimentu, buka apoia Governu hodi hadi'a nia serbisu ba sidadaun sira no hamenus burokrasia.

Prezidi ona iha tempu hosi mudansa Governu nian, ne'ebé Xanana Gusmão husik (Governu Konstitusional dalima) no pasa ona, iha Janeiru 2015, ba Rui Maria de Araújo (Governu daneen) no konsidera katak Rui Maria de Araújo halo serbisu di'ak liu duké Xanana Gusmão.

Nia hanesan "organizadu di'ak oituan" merese nota pozitivu sira ba serbisu ne'ebé halo no aproximasaun boot ida entre Estadu ho sidadaun sira,, maibé sei iha "defisiénsia ne'ebé bele hadi'a tan".

Taur, ne'ebé halo vizita kuaze ba nasaun tomak, hatete katak nia hetan ona populasaun ida "ne'ebé abandonadu tebes" no Governu ida "ne'ebé konfuzu tebes, hatene sira nia hakarak maibé la hatene oinsá bele to'o objetivu".

Hanesan ezemplu ne'ebé nia hetan bainhira hahú vizita nasaun no ne'ebé hatudu buat ne'ebé tuir nia hanoin hanesan desorganizasaun governu nian, Matan Ruak hatete katak ezekutivu "la hatene katak labarik rihun 100 resin, iha 2014, tuur iha rai iha eskola sira".

Ka akordu sira, protokolu sira no memorandu sira entendimentu nian hamutuk 200 resin ne'ebé asina ho nasaun oioin, "implementa de'it 20 resin".

Asuntu sira ne'ebé nia foti durante nia prezidénsia, ho krítika sira ba asaun governativu, maibé ne'ebé nia konsidera "laiha komprensaun hosi parte Governu no parlamentu" ho sé maka hatete la konkorda kona-ba modelu dezenvolvimentu nasaun nian.

"Buat ne'ebé ha'u halo maka bolu atensaun ba nesesidade báziku sira populasaun nian. Buat ida maka investe iha mega projetu no ida seluk maka hatán ba nesesidade báziku hosi populasaun, hanesan bee no saneamentu", nia explika.

"Hosi suku 17 ne'ebé ha'u vizita ona iha Díli, suku haat de'it maka la foti problema sira kona-ba abastesimentu bee nian. Sira seluk mós ko'alia kona-ba problema sira ne'e. Hanesan mós iha fatin sira seluk iha nasaun", nia hato'o hanesan ezemplu.

Taur Matan Ruak hakotu nian mandatu iha 20 Maiu, loron ne'ebé sei kumpri tinan 15 ba restaurasaun independénsia Timor-Leste nian no ne'ebé nia susesor sei simu pose, susesor ne'ebé sei eleitu entre kandidatu na'in ualu ne'ebé halo daudaun kampaña.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: