quarta-feira, 12 de julho de 2017

Xefe hosi Forsa defeza timoroan husu aumenta meiu tékniku ho humanu sira

Komandante hosi forsa sira Defeza timoroan nain apela ona iha loron-segunda ne'e ba líder polítiku sira atu estuda esforsu ida hosi meiu tékniku sira ho humanu sira hosi instituisaun, hodi buka fortalese kapasidade hodi hatán, inkluzive iha protesaun tasi nian.

Forsa sira defeza timoroan nian ko'alia hela ho "defisiénsia oioin", susar no problema sira, liuliu iha nível hosi rekursu ema sira nian" ne'ebé presiza aumentu hosi kapasitasaun, hatete hosi major-jeneral Lere Anan Timur.

Nia husu mós aumentu ba apoiu sira ba sé maka reforma hosi kareira militar, barak mai hosi rezisténsia hasoru okupasaun indonéziu nian no agora moris "iha situasaun dramátiku sira no mizerável sira" ne'ebé justifika liután asisténsia.

Major-jeneral Lere Anan Timur, xefe Estadu-Maior Jeneral hosi forsa sira defeza nian (F-FDTL), aproveita ona vizita dahuluk hosi Prezidente timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, (ne'ebé simu pose iha loron 20 Maiu), ba instituisaun hodi husik apelu oioin.

Vizita ne'e akompaña hosi responsável prinsipal sira F-FDTL nian no mós hosi primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo, no hosi ministru Defeza, Cirilo Cristóvão.


Prezente sira rona ona intervensaun oioin kona-ba konseitu estratéjiku foun hosi defeza nasional, kona-ba situasaun ne'ebé maka F-FDTL hasoru no perspetiva sira ba tinan hirak tuirmai.

Ba Lere hanesan importante aumenta kapasidade hosi rekrusu humanu sira hodi hametin profisionalizmu hosi instituisaun "ne'ebé la'ós de'it hatene halo kontinénsia ka trata uniforme", maibé hanesan "konseitu ida importante liu maka hametin" F-FDTL.

Lere hatete katak iha tempu hanesan fortalese meiu tékniku sira, material sira ho humanu sira ne'ebé maka halo parte iha forsa - hanesan ezemplu hodi garanti ho di'ak kapasidade iha tasi no ar - hanesan importante hodi proteje soberania nasional.

"Ha'u apela ba líder polítiku sira hodi aumenta liután kondisaun sira. Urjente ba aumentu kondisaun sira no prioridade sira hanesan rekursu humanu. Ami presiza mós formasaun iha nasionalizmu ho patriotizmu", nia hatutan mós.

Kona-ba lian, nia defende katak aumentu investimentu iha ensinu portugés ho mudansa ida hosi situasaun ne'ebé maka doador sira, hanesan Portugal, investe liután duké Timor, kontrata tan profesor sira hodi garanti atu ko'alia liután lian ofisial.

Ba joven sira, Lere hatete katak kapasidade lideransa nian "la depende de'it hosi kursu ida", maibé mai "hosi kapasidade hodi moris no ultrapasa situasaun susar sira", nune'e tenki evita "mentalidade hosi egoízmu sira, ambisaun no arogánsia sira" hasoru sira ne'ebé maka katuas liu.

"Jerasaun tuan liu iha knaar importante tebes ida iha dezenvolvimentu nasaun nian", nia fó hanoin.

Durante vizita, xefe Estadu timoroan iha oportunidade hodi koñese pontu situasaun hosi F-FDTL ne'ebé agora daudaun halo parte hosi efetivu hamutuk na'in 2.198, ne'ebé iha ofisial na'in 302, sarjentu na'in 608 no prasa na'in 1.288.

Koronel Falur Rate Laek, xefe Estadu Maior Forsa Armada nian, explika katak objetivu maka to'o tinan 2020 númeru total aumenta ba na'in 3.600.

Efetivu sira kontinua hetan benefísiu hosi formasaun iha Timor-Leste no mós iha nasaun sira seluk, entre sira maka iha Portugal, hala'o daudaun akordu oioin hosi asisténsia téknika nian.

Agora daudaun halo hela kursu internu sira ba efetivu na'in 269 no iha formasaun iha nasaun oioin ba elementu na'in 39 hosi F-FDTL, na'in neen iha Portugal.

Falur Rate Laek fó sai kona-ba situasaun negativu no ho falta manutensaun ne'ebé maka hasoru iha infraestrutura militar sira, ho kapasidade limitadu ba transporte tátiku no administrativu, ho ekipamentu ba unidade sira enjeñaria nian no saúde no kapasidade limitadu ba komunikasaun nian.

Aumentu hosi atividade operasional no formasaun implika gastu maka'as nune'e, hanesan ezemplu, parte barak hosi karreta sira presiza ona manutensaun ho folin ne'ebé aas.

F-FDTL ba tinan ne'e iha orsamentu total ida hamutuk dolar millaun 20,76, aas oituan duké millaun 19,17 iha tinan liubá, maibé folin ne'e inklui millaun 3,5 ba operasaun adisional sira, iha ligasaun ba eleisaun.

Metade hosi orsamentu, besik millaun 8,26 destinadu ba saláriu no vensimentu sira no millaun sia ba sasán no serbisu sira.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: