segunda-feira, 23 de julho de 2018

Mensajen Prezidente Repúblika Ba Jornalista Sira


FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste

MENSÁJEN HUSI PREZIDENTE REPÚBLIKA BA ORADÓR NO PARTSIPANTE HOTHOTU IHA FORUM DIÁLOGU DILI

Hato’o hosi XEFE CASA CIVIL FRANCISCO MARIA de VASCONCELOS

Ho laran ksolok tebetebes mak ha’u simu konvite husi Konsellu Imprensa Timor-Leste nian, atu taka Fórum importante ida ne’ ebé halibur Konsellu Imprensa rai hitu nian, husi rejiaun Sudeste Aziátiku no Pasífiku.

Ha ‘u lamenta labele mai rasik hato’o lia fuan ruma iha loron ikus Forum ida ne’e nian, nu’udar guardiaun Konstituisaun RDTL nian.

Ha’u hato’o de’it mensájen badak ida ho saudasaun espesiál ba oradór no partisipante hothotu ne’ebé mai husi rai liur, atu hare’e hamutuk ho Konsellu Imprensa Timor-Leste nian, iha Fórum ida ne’e, oinsá tulun malu, liu mós husi entidade reguladora independente ida, ne’ebé sei harii tuir mai, atu bele haforsa, monitoriza no proteje liután jornalista sira-nia direitu atu expresa-an ho liberdade katak latauk fó-sai sira-nia hanoin, liuhusi meiu komunikasaun sosiál ne’ebé de’it, iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku.

Liuhusi Deklarasaun Dili, partisipante sira fó-sai sira-nia hanoin no hakarak atu habelar ba beibeik Liberdade expresaun no Liberdade Imprensa, iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku.

Liberdade Expresaun no Liberdade Imprensa hala’o dadaun ona iha Timor-Leste tamba Konstituisaun RDTL, iha artigus 40 no 41, garante kedas liberdade ida ne’e. Iha tinan 2014, Estadu Timor-Leste hatuur Lei kona-ba Komunikasaun Sosiál ne’ebé fó dalan ba harii Konselhu Imprensa, iha 2016, nu’udar órgaun independente atu regula Komunikasaun Sosiál ho kbiit atu hasai lisensa ba órgaun komunikasaun sosiál sira no karteira profisionál jornalista sira-nian.

Jornalista sira mós organiza-an ona, nu’udar Asosiasaun de Jornalistas Timor-Leste, Sindikatu Jornalistas Timorenses no Timor-Leste Press Club. Bainbain, ita la rona katak jornalista sira iha perseguisaun polítika, ema baku ka oho, hanesan akontese iha rai sira seluk.

Ita bele dehan katak ita iha ona imprensa livre? Katak jornalista sira la tauk denunsia krime no hahalok sala ruma husi mós ema boot sira? Ita iha jornalismu sériu, onestu no rigorozu ona? Ha’u husik hela pergunta sira ne’e, nu’udar pontus ba hothotu hanoin klean.
Maluk timoroan no belun sira.

Biar la’ós fásil harii Imprensa ida livre no Independente, ha’u fiar katak Asosiasaun jornalista sira-nian no Konsellu Imprensa Timor-Leste nian ho apoiu Estadu Timor-Leste nian, sei book-an nafatin atu garante jornalista sira hato’o servisu informativu ho kualidade aas, lais no independente.

Ha’u fiar mós katak Estadu Timor-Leste sei habelar ba beibeik mekanismu sira ne’ebé fó protesaun no seguransa ba jornalista sira, nu’udar sidadaun no nu’udar profisionál ne’ebé informa, eduka no forma sidadaun responsável, iha rai doben ida ne’e.

Ho laran ksolok mak ha’u hare’e katak iha preokupasaun maka’as, iha Timor-Leste, atu hasa’e formasaun jornalista sira-nian, hodi hala’o servisu informativu ho lia loos no imparsiál, katak tuir faktus no la haliis ba grupu ka ema ne’ebé de’it ho interese ne’ebé de’it.

Liuhusi Deklarasaun Dili, Forum ida ne’e fó-sai mós sira-nia preokupasaun kona-ba informasaun bosok no lia falsu no buat ne’ebé bele sátan hato’o informasaun loos ba públiku.

Ha’u hakarak aproveita oportunidade ida ne’e atu bolu atensaun hothotu nian ba media sosiál ne’ebé ema barak tebetebes mak uza, nu’udar fonte informasaun.

Meiu ida ne’e efetivu duni atu hato’o lalais liu notísia no opiniaun. Maibé, ikus mai, ho interese ida-idak nian, mosu imájen no lia fuan kroat no aat tebetebes, iha rede sosiál, husi ema balun ne’ebé subar-an ho naran falsu.

Maluk timoroan sira

Ha’u preokupa tebetebes ho situasaun ida ne’e tamba lia bosok no falsu hatún ema nia dignidade, hakanek ita-nia relasaun ba malu no hamate espíritu fahe matenek no hanoin hamutuk, nu’udar Povu no Nasaun ida de’it, ho hakarak ida de’it: hametin Unidade Nasionál, atu haburas ita-nia rai doben ida ne’e hodi ita hothotu bele moris-di‘ak, ho paz no estabilidade no justisa sosiál.

Ha’u fiar katak Konsellu Imprensa Timor-Leste nian, ho apoiu husi Rede Konsellu Imprensa husi rai sira iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku no husi UNESCO no organizasaun sira seluk, atu hare’e oinsá identifika lalais nain ba lia bosok no insultu sira ne’ebé buras dadaun iha rede sosiál no ameasa sobu Unidade Nasionál no páz no estabilidade, iha rai doben ida ne’e.

Husi mensájen ne’e, ha’u hakarak husu ba povu tomak atu hare’e ba jornalista sira, nu’udar mós edukador labarik no ema boot nian, profisionál ida ne’ebé hato’o lia loos no habelar prinsípius no valores ne’ebé ita-nia asu’uain sira tanen no ita hothotu tanen ohinloron no hakarak husik mós ba jerasaun foun sira.

Ha’u husu mós ba jornalista ida-idak atu buka hala’o beibeik jornalismu investigativu, katak tenke buka hatene loloos no klean, husi fonte oioin no husi sorin rua ne’ebé haksesuk malu, molok fó-sai informasaun ba públiku, atu povu bele fó fiar nafatin ba jornalista sira, nu’udar edukadór sériu no rigorozu.

Ne’e katak jornalista sira tenke iha rejistu informasaun nafatin hodi hatutan ho informasaun atualizada husi kontestu situasaun ketak-ketak maibé koerente nafatin husi postura deklarante sira-nian.

Ida atu evita informasaun ka notísia sira ne’ebé laiha neksu, no husi sorin seluk sai nu’udar de’it notísia maibé laiha kontextu, serteza no seguransa ba públiku ne’ebé hakarak hatene lia loos husi Ita-Boot sira.

Loos duni katak imprensa livre mak tanen demokrasia. Maibé Liberdade Imprensa ne’e hatuur ho regras atu jornalista sira labele ko’alia no hakerek arbiru de’it. Konsellu Imprensa Timor-Leste nian hatuur ona Kódigu ba Étika Jornalista ne’ebé leno dalan ba jornalista hothotu.

Ita timoroan hako’ak Estadu-de-Direitu Demokrátiku no nune’e ita moris ho liberdade maibé tuir regras demokrasia ne’ebé hatuur tuir Konstituisaun RDTL no lei no regulamentu sira.

Sidadaun, grupu sosiál ka polítiku ne’ebé de’it no sosiedade tomak iha devér atu hatuir regras demokrasia nian. Nune’e de’it mak ita bele moris hamutuk no hakmatek, ho fiar, respeitu no domin ba malu, nu’udar FAMÍLIA BOOT ida, iha UMA KAIN ida de’it: TIMOR-LESTE.

Dili, 20 Jullu 2018

Iha TATOLI

Imajen: Xefe Kaza Sivíl Prezidensia Repúblika reprejenta Xefe Estadu taka Dili Dialogu Forum ne'ebé organiza hosi Konsellu Imprensa Timor-Leste ne'ebé hala'o iha salaun Ministériu Finansa. Foto Mídia PR

Sem comentários: