terça-feira, 15 de janeiro de 2019

SEII: Violénsia Doméstika Ne’e Krime


DILI, (TATOLI) – Sekretária Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca de Jesus, hateten Estadu liuhosi governu kriminaliza ona violénsia doméstika.

“Violénsia bazea ba jéneru, hanesan ha’u temi katak Estadu Timor-Leste kriminaliza ona violénsia, ita aprova lei kontra violénsia doméstika, ne’ebé halo violénsia doméstika sai krime públiku”, katak nia ba jornalista sira iha ótel Timor, ohin.

Tuir nia violénsia doméstika no violénsia bazea ba jéneru akontese dalabarak ho razaun simples, katak parseiru balun la hatan nia parseria sai ka parseiru eh parseira sai sein fó hatene, balun tanba te’in etu mutuk, inklui selseluk tan.

Atu redús violénsia sira ne’e, nia husu atu ema hotu iha dever no responsabilidade bainhira hetan violénsia akontese iha sosiedade.

“Ita hotu, ha’u, ita-boot sira (mídia), se de’it mak haree krime, violénsia ne’e akontese, iha dever, responsabilidade atu hato’o keixa. Ba vítima mós hanesan, kuandu sai vítima ba violénsia, tenke hato’o keixa ba autoridade”, sujere.

Governante ne’e mós enkoraja feto sira hotu, ema hotu ne’ebé sai sasin ba violénsia, bainhira haree violénsia akontese no sai vítima ba violénsia tenke hato’o ba autoridade sira.

Nia haktuir novembru liubá, SEII serbisu hamutuk ho Fundasaun Azia lansa ona aplikasaun ida; rede referál, iha kontaktu hotu ne’ebé iha instituisaun sira ne’ebé fó apoiu ba vítima ka sobrevivente husi violénsia ninian.

Katak iha númeru kontaktu sira husi instituisaun sira; ezemplu hanesan Uma Mahon, instituisaun polísia nian ka se de’it mak fó apoiu ba vítima ka sobrevivente husi violénsia ninian.

Obstakúlu Redús Violénsia

Governante ne’e konsidera obstakúlu hodi redús eskalaun violénsia tanba sei tolera ho violénsia. Signifika, sei konsidera normál bainhira aman ida baku oan, la’en ida baku nia feen.

“Entaun ita halakon obstakúlu sira ne’e, ita iha sosiedade hothotu hateten violénsia ne’e la di’ak, violénsia ne’e estraga ema, la’ós de’it fizikamente maibé emosionalmente, psikolojikamente, ita hothotu hakribi ida ne’e, ita hothotu halo esforsu, atu ita rasik la komete violénsia. Ita rasik bainhira haree violénsia akontese ba hapara no hato’o keixa atu prevene, atu hapara, violénsia bele lakon iha sosiedade”, governante ne’e fó hanoin.

Nia mós haklaken violénsia seksuál, violénsia fízika, violénsia oioin ne’ebé halo kontra ema ida halo rezulta ema la konsege moris iha hakmatek nia laran, hodi la kontribui pozitivamente ba iha família nia laran, ba iha sosiedade nia laran.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Imajen: Sekretáriu Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus. Imajen: Antonio Goncalves

Sem comentários: