sábado, 1 de agosto de 2020

Koperante portugés sira hahú fila ba Timor-Leste

Ajente sira koperasaun portugeza ne'ebé destaka iha projetu oioin iha Timor-Leste hahú ona, neineik, fila ba nasaun, maski iha kondisionalizmu maka'as ne'ebé inklui proibisaun hosi semo komersial sira ho charter sira tanba COVID-19.

Alternativa úniku maka, agora daudaun, uza semo sira ne'ebé organiza, dala rua iha fulan ida nia laran, hosi Programa Alimentar Mundial (PAM) entre Kuala Lumpur, iha Malázia, ho Díli, opsaun ho kritériu apertadu sira ne'ebé la inklui siadaun portugés barak.

Grupu dahuluk ida hosi koperante to'o ona iha Díli iha semana ida resin liubá, halo viajen iha semo komersial to'o Malázia depois iha semo PAM nian, agora daudaun sira kumpri hela períudu kuarentena loron 14 nian hafoin sujeitu tiha ba teste sira COVID-19 nian.

Iha grupu ne'e viaja ona koperasaun sira hosi projetu apoiu hosi Camões ba Universidade Nasional Timor Lorosa'e (UNTL) nian no hosi programa Parseria hodi hadi'a Prestasaun Servisu sira liuhosi Jestaun ho Supervizaun hosi Finansa Públika nian reforsadu iha Timor-Leste" (PFMO), kofinansiadu hosi instituisaun portugeza ho Camões.

Fonte hosi PAM konfirma ona ba Lusa katak iha semo tuirmai, previstu to'o iha Díli iha loron 05 Agostu, sei iha portugés na'in 25 - hosi total ida pasajeiru na'in 52 ho nasionalidade oioin, inklui ema amerikanu na'in 17, parte barak iha ligasaun ba projetu eskola internasional QSI.

Pasajeiru portugés sira inklui ajente oioin hosi kolperasaun ne'ebé iha ligasaun ba PFMO, programa sira hosi Camões ho koperasaun portugeza sira seluk liuliu iha área edukativa ho justisa.

Iha semo regresu sei sai ema portugés na'in hitu, hosi total pasajeiru na'in 23.

Hahú iha fulan-Juñu nia laran, semo sira hosi PAM kria hodi ultrapsa izolamentu Timor-Leste nian, permiti lori "karga médika ho humanitáriu krítika" no, ba dala uluk, hosi "funsionáriu humanitáriu sira ne'ebé envolve iha apoiu ba Governu ho komunidade hodi hatán ba COVID-19".

Neineik, no tanba aumentu presaun hosi organizasaun internasional oioin, embaixada sira ho instituisaun sira, semo ne'e uza hosi funsionáriu internasional sira seluk no mós hosi ema timoroan sira ne'ebé iha ligasaun ba Estadu.

Maibé, solusaun temporáriu ba regresu ne'e la inklui sidadaun sira ne'ebé laiha ligasaun ba projetu sira hanesan ne'e, la inklui ema sira ne'ebé rezidi iha Timor-Leste no sai hosi nasaun antes taka fronteira sira, no ne'ebé hakarak fila, no sira seluk ne'ebé hakotu ona kontratu ka hakarak halo viajen to'o Portugal tanba kestaun familiar sira.

PAM konsidera funsionáriu sira hosi ajénsia sira ho programa sira ONU nian, hosi ONG sira, hosi Banku Mundial no instituisaun finanseiru sira seluk ho reprezentante sira hosi komunidade doador sira ho Embaixada sira maka bele hanesan selesionável hodi bele semo.

Kestaun hosi sidadaun sira seluk seidauk rezolve hosi Governu timoroan, ne'ebé mantén proibisaun ho tempu ne'ebé la definidu hosi semo komersial sira ho charte hosi no ba Díli.

Iha parlamentu, iha loron-tersa, primeiru-ministru Taur Matan Ruak hatete ona katak Governu tenta ekilibra nesesidade hodi mantén kontrolu hosi fronteira sira ho entrada sira - liuliu kona-ba kuarentena obrigatóriu ba sé maka to'o iha nasaun - ho esforsu sira hodi rekupera ekonomia ho hamenus impaktu sosioekonómiku sira hosi pandemia.

Xefe Governu hatete katak enkontru sira ho parseiru sira dezenvolvimentu nian, organizasaun internasional sira ho embaixada sira, hatudu katak iha vontade hodi "rekupera atividade sira ne'ebé paradu tanba COVID-19".

Maibé tanba ne'e maka presiza atu Governu fleksibiliza kondisaun sira "hodi permiti atu sidadaun sira hosi organizasaun internasional sira, empreza sira, embaixada sira, ne'ebé sai ona, bele fila ba nasaun".

"Medida sira ne'ebé ami hili iha risku ida iha atividade ekonómiku, infraestrutura sira, tanba traballador sira hosi organizasaun internasional sira ho funsionáriu sira ne'ebé sai ona", nia nota.

"La'ós hanesan to'o 100%, hanesan antes COVID-19, maibé sufisiente hodi laiha impaktu iha atividade ekonómiku ho empregu", nia hatete.

Governu timoroan sei husu mós apoiu ba semo charter ida hodi lori traballador timoroan sira ne'ebé destakadu iha Koreia-Súl, no ne'ebé hakotu ona sira nia kontratu, ho ema timoroan sira ho sidadaun sira hosi nasaun sira seluk, halo mós viajen iha semo regular sira hosi AirNorth, hahú hosi Darwin, ho baze iha kontratu ida ne'ebé negosiadu hosi ezekutivu.

Altertativa únika seluk maka fronteira rai entre metade rua hosi illa Timor nian ne'ebé loke nafatin oras rua semana ida iha loron-kuarta, aumenta maka'as númeru hosi ema sira ne'ebé maka uza períudu ne'e hodi tama iha Timor-Leste.

Iha loron-kuarta ne'e, ema sanulu resin atravesa ona postu fronteira Batugadé nian, iha norte illa nian.

Timor-Leste laiha ona kazu ativu hosi COVID-19 hahú hosi loron 15 Maiu.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: