sexta-feira, 29 de maio de 2015

LORON 100, VI GOVERNU SALVA OSAN ESTADU US$ 29.9 MILOENS


Iha loron 26 Maiu liu ba, Sestu Governu ne’ebe lidera husi Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo kompleta ona servisu loron 100, hafoin simu tomada de posse husi Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak iha loron 16 Fevereiru liu ba hamutuk ho nia membru Governu nain 37.

Bainhira simu tiha responsabilidade bo’ot ne’e, Primeiru Ministru ho espiritu servi hala’o kedas inspeksaun ba Komisaun Funsaun Publiku (KFP) no Ministeriu Estatal inklui mos institusaun Estadu sira seluk hodi rona no hatene problema sira ne’ebe sira hasoru, atu bele hadia.

Tanba Primeiru Ministru ida ne’e mai ho ninia prinsipiu katak, reforma administrativa, hadia prestasaun servisu no poupa orsamentu Estadu. Nune’e iha servisu loron 100 nia laran Governu konsege salva osan Estadu US$ 29.9 miloens, husi proposta projetu infra-strutura 35.

Iha oportunidade ne’e, Xefi Governu informa ba Jornalista konaba ninia servisu katak, iha relatoriu loron 100 foka liu ba dezenvolvimentu infra-strutura, sosial-ekonomiku no dezenvolvimentu Governasaun ninian.

Ba PM nia haree, durante loron 100 ne’e, Governu konsege halo mudansa iha buat balun liu-liu iha área infra-strutura no kontinua tau matan ba projetu foun sira ne’ebé foin mosu.

Iha proposta projetu infra-strutura lubuk bo’ot ida, maibé Ministeriu Obras Públika ho Ministeriu Planeamentu Investe mentu Estratejiku liu husi ADN, halo avaliasaun ba proposta 35, ne’ebé ho valor osan hamutuk US$ 85,6 miloens, maibe ho prinsipiu ida katak, persija garante kualidade atu poupa orsamentu Estadu nian, entaun ADN halo analiza no konsege hatun osan refere ba US$ 55,7 miloens.

“Ida ne’e signifika, husi analiza ne’ebé detailladu no Estudu ne’ebé diak, Governu konsege poupa osan Estadu nian hamutuk US$ 29.9 miloens,” esklarese Rui Araújo ba Jornalista siraiha Palacio Governu, Kinta (28/5).

Tantu dezenvolvimentu iha área sosial-ekonomia nian mak Governu konsege halo buat barak liu-liu iha área agrikultura no turismu, halo lansamentu primeira pedra ba projetu irigasaun iha Bulutu ne’ebé projetu ne’e mai kedas husi kintu Governu konstitusional.

Nune’e mos Ministeriu Agrikultura e Pescas iha ona mudansa ne’ebé bo’ot, tanba ministeriu refere komesa halo ona aktualiasaun baze de dadus ba tratores sira, nuen’e bele dinamiza prosesu fila rai ba populasaun no iha mós konstrusaun tanki ikan lele no buat seluk tan.

Alende ne’e, iha área sosial, Governu konsege halo ona buat barak iha área Saude no Edukasaun liu husi formasaun ba profesores hamutuk 8.400 resin, konaba kurukulu foun ne’ebé Governu aprova tiha ona ba ensinu baziku, Secundaria no pre-secundaria, dezenvolsa ona osan US$ 1.8 miloens para selu programa formasaun no bolsa de estudu, inklui halo lansa mentu ho disiminasaun ba programa saúde familia, atu halo perfil saúde ba famila hot-hotu.

Iha parte Governasaun ninian, Governu hala’o buat lubuk bo’ot ida, hanesan perfoma administrasaun públika, prepara revizaun ba kuadru legal, nomea ona Komisarius Komisaun da Funsaun Públika, aprova ona kuadru legal ba konsellu nasional kombatentes da livertasaun, bele perpara diak liu tan planu orsamentu ba tinan 2016, halo jornadas orsamentais hodi define prioridades ne’ebé Governu sei hala’o no mos define pakote fiscal ba tinan 2016 inklui halo atribuisaun rai ba Santa-se atu hari Nunsiatura, depois Governu mós finaliza negosiasaun akordu entre Estadu Timor Leste ho Santa-se, maske sei iha buat balu ne’ebé persija atu hadia tan.

Governu mos hola inisiativa halo parseria ho organizasoens sosiadade sivil, konaba auditoria social no iha área fundu dezenvolvimentu kapital umanu nian.

Iha nivel internasional, Governu konsege halo akordu ho Uniaun Europeia atu fasilita Timoroan visita nasaun membrus Uniaun Eropei, maibé lainklui Irlandia ho Reinu Unidu.

Dezafiu Ne’ebe Hasoru

Dezafiu ne’ebe sestu Governu ne’e hasoru mak espetativa ne’ebé bo’ot tebes husi komunidade ba Governu.

“Dezafiu bo’ot liu ne’e mak ne’e, espetativa ne’e barak teb-tebes, laos deit ba Governu ida ne’e, maibé ba Governu sira uluk mós, ita hanoin dehan katak, Governu bele halo no muda buat hotu no bele hadia buat hotu,”dehan PM.

Maibe Governu sei buka atu responde ba espetativa sira ne’e, tuir nia kapasidade no kuadru legal ne’ebé iha ona, hodi responde ba buat ne’ebé mak Governu bele.

“Ha’u bele hatete katak, hot-hotu servisu iha ekipa no hatudu espiritu ekipa ne’ebé forte. Enbora, wainhira ema servisu iha ekipa, iha sentru hot-hotu tenki konkorda malu,”tenik eis Ministru Saude iha Primeiru Governu ne’e.tap

Jornal Nacional

Sem comentários: