sexta-feira, 29 de maio de 2015

Governu aprova, ho urjente, proposta lei kona-ba migrasaun no asilu

Governu aprova reforma hosi lei migrasaun no asilu nian ida, hanesan medida seluk hodi introdus vistu foun ba dependente no negósiu, no atua kontra kazamentu konveniénsia nomós hodi konsolida polítika públika iha área ne’e. 

Aprova iha Konsellu Ministru iha loron tersa-feira liu ba, tuir ezekutivu fó sai ohin no diploma refere sei haruka ba Parlamentu Nasionál “ho pedidu prioridade no urjente”. 

Halo testu ne’e tanba mosu preokupasaun iha rejiaun kona-ba imigrante ne’ebé maioria hosi etnia Rohingya ho Bangladesh rihun resin, ho ró to’o iha sudeste aziátika.

Eis-prezidente repúblika, José Ramos Horta hakerek ona ba atuál xefe Estadu no Governu hodi defende katak Timor-Leste sei bele simu refujiadu hosi minoria étnika “Rohingya” to’o rihun resin, maski ideia ne’e setór sosiedade barak maka lakonkorda.

Hakarak mós atu fó resposta ba asuntu urjente ne’ebé afeta sirkulasaun ema iha Timor-Leste, tuir esplikasaun Governu nian iha komunikadu, “tanba lokalizasaun jeográfika no dezenvolvimentu ekonómika foun, maka nasaun sei simu ema barak liu tan, no tanba importante duni ba dezenvolvimentu no konsolidasaun polítika públika kona-ba imigrasaun nian”.

Tuir Governu ida ne’e hanesan “kondisaun regulár ho prosedimentu tama, hela, sai no haruka fila estranjeiru sira no apátrida teritóriu nasionál hanesan mós kondisaun hosi ema nasionál ne’ebé tama no sai, la ho prejuizu ba rejime espesiál ne’ebé inklui iha akordu laran, konvensaun internasionál ka protokolu katak nasaun ne’e halo parte ka mai hodi asina”.

Iha testu ne’ebé revoga lei 9/2003, hosi aspetu seluk inklui mós hadia definisaun ba auxilia interpretasaun no aplikasaun lei, reformula konseitu autorizasaun estada espesiál “sai klaru liu tan kona-ba leke estranjeiru ne’ebé bele hetan benefísiu ba rejime hela nian”.

Defini hikas vistu balun ne’ebé Timor-Leste bele fó, inklui instrodusaun ba vistu kortezia, vistu negósiu ho vistu ba estada temporária ba dependente, no kria mós “regra ida ne’ebé klaru hodi hanaruk tempu vistu nian no hodi hetan autorizasaun rezidénsia nian”.

Iha diploma ne’e fó mós klarifikasaun kona-ba prosedimentu hodi hetan asilu, aumenta valór taxa ho multa no medida kriminalizasaun kona-ba violasaun interdisaun ne’ebé tama mai ho mós kontratu kazamentu nian.

Iha ninia entrevista dahuluk, ministru Negósiu Estarnjeiru, Hernâni Coelho dehan ba Lusa katak Governu define daudaun solusaun ba problema ne’ebé tuir sira relasiona ho sistema atribuisaun vistu rezidénsia ho serbisu nian, liu-liu ba família atu nune’e bele kada fulan tolu tenke sai hosi teritóriu hodi ba renova fali vistu hirak ne’e.

Hafoin iha tiha Parlamentu Nasionál durante loron balun, ministru Interiór, Longuinhos Monteiro dehan katak autoridade migrasaun sira halo ona inspesaun iha fulan fevereiru to’o marsu no konsege rejistu violasaun ba vistu traballadór ne’ebé laho dokumentu adekua iha teritóriu hamutuk 4.786.

“Problema ne’e afeta buat hotu, la’os de’it atu halo ema tama no sai fasilmente, maibé ba iha rendimentu ba Estadu”, dehan no esplika katak Governu ko’alia ona embaixada Xina ho Indonézia nian tanba sidadaun hosi nasaun rua ne’e maka halo violasaun barak liu.

Monteiro esplika katak turista barak maka to’o iha Timór tinan ne’e, no husu kedas atu muda sira-ninia vistu hodi serbisu.

Oras ne’e daudaun hein hela resposta hosi pedidu hosi rezidénsia permanente 12.637 tanba laiha kuadru jurídika ida ne’ebé adekua, no hosi pedidu hirak ne’e aprezenta ona 3.923 iha tinan ne’e.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: