domingo, 23 de agosto de 2015

DRAMA NO KULPA POLÍTIKA


Hosi Cancio “Cassimata” Ximenes

Drama Eis Komandante Brigada Vermelha, Paulino “Mauk Moruk” Gama (Mauk Moruk Raan Nakali Teki Timor) ne’ebé membru forsa Empeñamentu Operasaun Konjunta (EOK) sira tiru mate iha Postu Administrativu Venilale (Baucau), Sabado (08 Agusto 2015), halo rai Timor-Leste hakruuk monok. Matebian sira mós kala haree drama ida ne’e, basa reen-toos hodi halerik; katak timoroan assuwa’in ida ne’ebé luta ba injustisa ninia luta nabeen folin la’ek ona. Rai lulik Timor-Leste mós tuku tuur, tane liman kuru netik Mauk Moruk nia raan, nalihun netik iha rai lulik ida ne’e ninia hirus-matan nia leten—dignifika Mauk Moruk ninia luta nu’udar timoroan be uluk kontribui ba Timor-Leste ninia ukun rasik-án.

Mate maka hamate ona Mauk Moruk nia luta too iha rohan ona. Mate maka hatete ba ema hotu iha mundu rai klaran katak tiru mate tanba kontra estadu no nasaun [tiru kanek membrus eguransa estadu]. Mate ona rai taka tilun labele rona ona. Maibé, mate ida ne’e mós lori familia matebian sira laran dodok tebes. Triste. Triste tanba afinal timoroan mós sei bele hatene oho malu hanesan oho animal. Oho la mate, oho tiha de’it. Ne’e, vitória boot ba ida ne’ebé foti desizaun no derrota boot ba hirak ne’ebé sai vitima. Katak, drama polítika ne’e ninia ending maka hatudu parte ida sai eroi no parte seluk fali sai traidór. Manan ka lakon, Mauk Moruk manan ona “mate” no manan ona “dame rohan la’ek” nian.

Mate ona, ema ida la barani fó kulpa ba Mauk Moruk no fó kulpa ba hirak ne’ebé foti desziaun. Desizaun sala ka loos, ninia rohan maka rezulta mate. Ohin, Mauk Moruk husik hela rai lulik Timor-Leste no ninia familia (feen ho oan) ba ona mundu seluk. Ita hotu hakruuk no fó honra ba Mauk Moruk hanesan Andre “L-4” da Costa ne’ebé subar mata-been hodi hatete; “Mauk Moruk mate ho prinsipiu. Ita tenki kalma. Tanba ita maka bele dignifika nia liu-hosi realidade “mate” be akontese ba ita familia sira be hela ne’e. Ita maka tenki dignifika nia (Mauk Moruk).” Liafuan matenek be falun ho laran triste.

Tanba saida maka tenki triste no tanis? Tanis no triste ba sé nia kulpa? Tanis ba Mauk Moruk nia kulpa, la hetan babol, tanba nia luta ba injustisa. Tanis ba ida ne’ebé foti desizaun tiru Mauk Moruk, ne’e imi ida-idak ninia direitu. La’os tempu ona ita hatudu liman hodi fó kulpa ba Mauk Moruk ka ba ema ida ne’ebé foti desizaun ka ema ida ne’ebé lori kilat tiru mate Mauk Moruk. Maibé, ita tenki fó kulpa ba rai lulik Timor-Leste tanba Mauk Moruk no sira hotu ne’ebé foti desizaun no tiru, luta no defende ba Timor-Leste nia dignidade.

Tanba ne’e, labele husu; mate ne’e sé nia kulpa no kulpa ne’e sé nian? Ita hotu nia kulpa, ah, sé maka dehan ba sé. Ne’e Timor Leste nia kulpa, eh, rai na’in selok imi karik. Ne’e la’os sé-sé nia kulpa maibé “polítika” nia kulpa. Ah hera metinaro. Polítika ne’e sé maka halo no sé maka foti desizaun polítika. Sala ka los, ohin loron, ema hotu-hotu mout iha tristeza nia laran. Katak, Mauk Moruk nia mate, sai lisaun boot ba polítiku na’in sira no ba jerasaun foun sira atu refleta; Mauk Moruk inimigu ba estadu ka inimigu ba polítiku na’in sira; eroi ba injustisa ka traidor ba rai lulikTimor-Leste ka ba polítika na’in sira. Ba Mauk Moruk nia familia (feen ho oan), Mauk Moruk maka sira nia eroi no sira nia assuwa’in loloos. Sira hanoin no tanisss…

Tanis no triste? Pelumenus iha razaun tolu. Dahuluk, tanba sorte át monu ba mate. Daruak, abandona nia familia (feen ho oan) hanesan manu-oan sira lakon nia inan. Datolu, triste no tanis la’os polítika ida ne’ebé bele politiza—tanis ho fuan ho laran. Santo Tomas iha “Suma Teological I-II”haktuir katak, tristeza ne’e mosu hanesan (1) forma domin (kariñu)—triste tanba lakon aman (familia); (2) senti laran-susar (prihatin)—ika kontestu Mauk Moruk nia mate, ema hotu laran susar ba feto faluk no oan kiak nia moris tanba konsikuensia hosi ukun na’in sira foti desizaun tuir sira nia gostu de’it; (3) rezulatdu hamkaan (akibat iri-hati), ema senti triste ba Mauk Moruk nia luta halo revolusaun—Governu Xanana konsege rona no halo remodelasaun—hodi dissolve parlamentu nasionál no halo mudansa ba konstituisaun RDTL too ukun na’in sira tuur lametin katak asaun ne’e  kontra nasaun no trai Timor Leste too tiru mate; (4) lahakmatek (laran-tauk) tanba pesoalmente senti laiha kbiit ona atu sai hosi egijensia. Nia [Mauk Moruk] oferese-án ba mate hodi dehan, “Ha’u mate maka lori ha’u nia isin mate maibé ha’u la-rende moris. Rai ida ne’e lulik. Ha’u la trai ha’u nia povu no mós ha’u nia matebian sira. Imi hotu tenki kontinua luta korupsaun, kontra maldisaun át iha ita nia rain. A Luta Continua.”

Jeralmente, ema hotu hanoin katak Mauk Moruk mate tanba kontra estadu no kontra nasaun [tiru kanek membru seguransa estadu]. Lojikamente los maibé polítikamente ida ne’e la’os Mauk Moruk nia sala (kulpa) maibé “kulpa polítika”. La’os tanba “kulpa polítika” (vingansa polítika) tempu passadu nian maibé “kulpa polítika” hosi polítika-na’in sira ne’ebé ezekuta polítika (orgaun ne’ebé halo rezolusaun no sst). Tuir ovservadór polítika no hakerek-na’in livru “Demokrasi Radikal”, Boni Hargens, hatete “kulpa polítika” nu’udar meus kulpa hotu-hotu ne’ebé ukun na’in sira halo la-ho planu no ho planu, nu’udar traisaun symbol nasaun ida nian ne’ebé halo sistema polítika la funsiona ho di’ak, parsialmente ka totalmente, hodi kria interese povu nian jeralmente no interese nasaun nu’udar sistema ida”.

Drama oho Mauk Moruk fó hanoin mai ita ba dutrina polítika hosi “poder na’in” (sang penguasa) hosi Niccolo Machiavelli katak ”poder na’in” sira iha ninia atividade polítika hodi hala’o ninia poder ne’ebé bele bosok, no oprime (menindas) tenki kumpriende katak ida ne’e la’os ”moral polítika” iha signifikadu ne’ebé jeral. Nia nu’udar esteitmentu faktual katak mundu poder nian la’os moos hanesan mundu mitolojia lalehan nian iha tempu pra-Renaisanse nian. Mundu poder nian, hanesan baibain, nu’udar mundu ida ne’ebé nakonu ho intrik, maldade (kekejian), ambisaun, no beik-teen (ketololan).

Hakait ba tema komemorasaun loron Falintil ba dala-40 “Ema Ida, Istória Ida, Ba Ukun-Án”, maske mate ona, Mauk Moruk mai ho istória ida ba ukun-án ida. Luta ba ukun rasik-án, iha ailaran (1984), Mauk Moruk mout-lakon iha Komandante das Falintil Xanana Gusmão ninia polítika “remodelasaun radikal” ne’ebé izola Mauk Moruk too entrega-án ba Indonezia (1985). Konsikuensia polítika ida ne’e, iha ambiente ukun rasik-án, vingansa polítika buras hikas lori Mauk Moruk halo istória ida tan hodi alerta revolusaun too iis kotu. Istória passadu, vingansa passadu, segredu passadu mohu nabeen ona—ema ida, istória ida, ba ukun-án.

Istória ka drama Mauk Moruk nia mate nu’udar lisaun ida ba jerasaun futura katak (1) odio vingansa sei buras hosi jerasaun ba jerasaun, (2) hakarak manifesta ka luta ba injustisa tenki liu-hosi dalan (organizasaun) legal la’os illegal, no (3) sai ameasa boot ba jerasaun foun sira ne’ebé sai “voice of the voiceless” (lian ba ema lian la’ek sira) atu hakilar injustisa iha futuru be mai—sé maka hakilar makaas, nia iis kotu iha kilat nia tutun. Mosu inspiraaun ida katak Mauk Moruk nia mate sai mós hanesan “edukasaun dame” (peace education) ida ne’ebé lori ita sai  sosiedade ida ne’ebé moris nakonu ho dame.

Timor-Leste ne’ebé riku ho konflitu sosial, ekonomia, polítika, no kultural sadik  sidadaun ka sosiedade Timor-Leste atu ba hatene kuñesimentu (siensia), jeitu (ketrampilan), no mentalidade ne’ebé efetivu hodi rezolve konflitu ho dame. Iha prespetiva ida ne’e, “edukasaun dame” maka sai xave importante. Iha ne’e, ha’u foti hanoin ruma bazeia ba inspirasaun hosi Johan Galtung ne’ebé koalia kona-ba kurikulu ne’ebé presiza foti sai lisaun ida ne’ebé apoia atu atinji dame maka; (1) Hanoin kritiku kona-ba militerizmu, armamentu, no funu; (2) Edukasaun global kona-ba interdependente; (3) Edukasaun Direitus Humanus; (4) Edukasaun antirasismu no intercultural learning; (5) Edukasaun kona-ba dame ho natureza; no (6) Edukasaun oinsa atu atende konflitu.

Edukasaun refere iha relasaun entre eduaksaun no sosiedade multikultural no mós importante liu apresiasaun ba realidade multikultural ba objetivu ida atu atinji nation and character building. Atu atinji mehi ida ne’e, ha’u kuu inspirasaun fuan hitu (7) hosi matenek na’in Mary Lee Marrison (Peace Education, 2003) kona-ba ukun-na’in (edukadór) nia lalaok. Dahuluk (1), ukun na’in sira tenki fó respons hasoru situasaun iha sira nia matan (immediate situation) iha sosiedade no mundu ne’ebé ameasa moris no defende moris ne’e rasik—tenki sai ajente dame no akumula konsiensia nia kbiit kona-ba dame.

Daruak (2), nu’udar edukadór, ukun na’in sira tenki eduka sosiedade (povu) ne’ebé moris iha tauk nia laran no livre hosi tauk ida atan nian. Iha dame nia laran laiha tauk. Tanba ne’e fenomena ema nia “tauk” ne’e tenki sai mós atensaun (lisaun) ba edukadór (ukun-na’in) ba dame. Ukun na’in tenki sai edukadór ba dame hodi harii dame iha sosiedade nia leet.

Datolu (3), tuir ukun na’in tenki sensitivu no fó responde real ne’ebé relevante hasoru nesesidade umanidade (kemanusiaan) sosiedade nian, prioridade ba nesesidade isin-lolon no nesesidade psikolojia nian ne’ebé fundamental. Paradigma komprensaun kona-ba seguransa ba edukadór dame nian maka seguransa hanesan kondisaun ne’ebé bele hakonu nesesidade umanidade la’os produsaun represaun.

Ha’at (4), ukun na’in (edukadór) ninia hahalok real lor-loron hanesan ema ida ne’ebé iha kapasidade rona ne’ebé efetivu, iha kapasidade atu adianta fó valor (folin), iha kapasidade responde ema seluk nia koalia ho relevantemente no objetividade ho proporsional. Tanba, jeitu (ketrampilan) rona ema seluk ho efetivu nu’udar ai-riin ida ne’ebé tonka netik kultura dame nian.

Lima (5), ukun na’in sira tenki hatudu hahalok kooperasaun konstrutiva duke kompetisaun destruktiva, tanba kooperasaun konstrutiva iha kapasidade atu fó no bele rezolve dame iha konflitu ida duke kompetisaun destruktiva.

Ne’en (6), ukun na’in presiza ninia imajen ba an rasik (self-image) ne’ebé pozitivu atu nune’e bele refleta an katak nia mós iha folin ba ema seluk, hafoin haloot hirak ne’e sai hanesan baze rasional no realistiku atu respeita ema seluk no respeita maneiras moris hotu-hotu nian.

Hitu (7), ukun na’in (edukadór) tenki dezenvolve no aprende nafatin atu dezenvolve jeitu (ketrampilan) komunikasaun interpersonal ne’ebé efetivu hodi hakbiit empatia no konsiensia etis nian, tanba komunikasaun interpersonal ne’ebé efetivu, empatia, no konsiensia etis nian nu’udar baze ka modelu ba rezolve dame iha konflitu ida ne’ebé akontese iha moris lor-loron.

Fó folin ka lae’e, inspirasaun hirak ne’e hanorin ita bele foti hikas ukun na’in (edukadór) sira ninia hahalok lideransa no esensaun liedarnsa polítik ne’ebé iha dignidade hodi bele kumpriende etika públiku be klean. Tanba “dignidade” nu’udar lalenok ida hosi hahalok ontentiku ne’ebé nakonu ho soberania hosi lideransa ne’ebé iha karakteristiku atu nune’e ninia povu (sosiedade) bele respeita nia. Maibé, hakait ba Mauk Moruk nia mate ne’ebé halo feto faluk no oan kiak sira tanis, nu’udar evidensia konkreta ida ne’ebé halo ukun na’in sira lakon sira nia dignidade polítika no mout iha kulpa polítika ida ne’ebé fó sala ba “polítika” hodi hahí formula “Lambe Leten, Sama Okos (kraik)”.

Atu “lambe leten” no “sama okos”, lambe leten too namlele no sama okos sai dodok didiak, drama no desizaun polítika oho Mauk Moruk halo familia sira laran dodok no hirak ne’ebé ezekuta polítika (ukun na’in sira) lamas hirus matan ho laran ksolok. Katak, akontesimentu ne’e sai tiha ona “lalenok mudansa” ida ne’ebé ema hotu hamriik iha oin atu leno-án. Balun dehan leno an iha lalenok nakfera nia oin. Konforme imi. Tanba, progress is impossible without change and those who cannot change their mind cannot change anything (George Bernard Shaw). Bele halo mudansa, maibé, keta haluha katak Mauk Moruk mós uluk nu’udar “Ema Ida, Istória Ida, Ba Ukun-Án”. Parabens ba Aniversariu Falintil ba dala-40. Adeus Eis Komandante Brigada Vermelha, Paulino “Mauk Moruk” Gama! (*)

Matadalan, opiniaun

Sem comentários: