domingo, 23 de agosto de 2015

Modelu Igreja Viqueque Úniku iha Timor


Igreja Tilou Imaculada da Conceição Viqueque inagura ona iha Sábadu (22/08/2015). Igreja ne’e harii iha tinan 2013 liu-ba no konstrui ho orsamentu 2 miloens dólares amerikanu hosi orsamentu governu anterior ne’ebé lidera hosi Eis Primeiru Ministru Kay-Rala Xanana Gusmão no mós mai hosi Viqueque-oan sira ho valór 30,000.00 resin.

Igreja refere dezeña hosi sidadaun katóliku hosi Indonézia, Alex Dharma Laksana no harii hosi Kompañia Indonézia BTK Group. Konstrusaun Uma Kreda ne’e hanesan kontinuasaun hosi konstrusaun iha tempu Indonézia ne’ebé la konsege finaliza tanba iha situasaun difisil nia laran. Tuir loos, Igreja ne’e harii ona iha tempu ne’ebá liu-hosi orsamentu ne’ebé kolekta iha sarani sira maibé osan ne’e lori ajuda fali klandestina sira ne’ebé luta ba auto-determinasaun.

Igreja ne’e nia laran, iha mós rate restus mortais ne’ebé iha altar nia okos. Rate ne’e dezde tempu Portugés. Iha Igreja nia laran ne’e mós iha konfesatóriu rua, santísimu no mós iha kapela neen. Iha kapela neen ne’e iha mós santu sira ne’ebé maka sai padroeira ba igreja refere.

Igreja ne’e nia naruk metru 1500, ás metru 42 no luan metru 12. Igreja ida ne’e úniku iha TL tanba igreja ne’e ninia kakuluk hafutar ho ai-funan rosa ne’ebé baibain bolu Rosa Místika ne’ebé sai nu’udar símblu Nossa Señora. Iha Ázia, só Katedral Jakarta (Indonézia) maka modelu hanesan Igreja Viqueque.

Iha Igreja ninia oin, iha mós Monumentu Kaibauk. Monumentu Kaibauk ne’e rai sasán istóriku hanesan kareta ne’ebé uluk Madre, Frater, Kruz Vermella no Jornalistas  uza hodi fó asisténsia umanitária ba sarani sira iha postu sira iha parte-leste ne’ebé infrenta situasaun krueldade iha ámbitu Referendu tinan 1999.

Kareta ne’e pertense ba Parókia Viqueque. Ho kareta ne’e maka Madre na’in rua hanesan madre Herminia no madre Celeste hosi Viqueque hamutuk ho Frater na’in tolu, Kruz Vermella no Jornalista hetan oho hosi Milísia Alfa hosi Lospalos iha Raumoko, área Lospalos nian, hafoin sira fila hikas hosi fó asisténsia umanitária ba komunidade sira.

Iha área Igreja ne’e mós hahú halo konstrusaun fatin atu haloot ruin hosi vítima ba akontesementu negra iha tinan 1999. Iha mós kruz iha parte liman loos. Kruz ne’e hanesan monumentu populasaun sira ne’ebé maka militár Indonézia sira oho iha Massakre Craras tinan 1983 passadu.

Iha portaun boot iha parte rai, iha modelu tais ne’ebé hatudu katak ita nahe tais atu simu bainaka no Nai. Iha odamatan, iha modelu kruz ne’ebé istilu Timor ninian no koris mós tuir koris tradisaun Timor ninian.

Tuir Xefi Komisaun Organizadora Inagurasaun Igreja Tilou Imaculada da Conceição Viqueque, Reinaldo Soares haktuir katak bainhira tama hosi portaun boot nian, hasoru direta kedas símblu “Queque de Fuca Funan”. Fuca Funan 10 ne’e sai bee nu’udar unidade ida ne’ebé reprezenta suku sanulu iha Viqueque.

Iha mós illas Tilou ne’ebé hatais traju Viqueque ninian no klarifika katak illas ne’e la’os tara de’it traju Fehan (Tetun Terik ninian) maibé tara mós Mortem ne’ebé simboliza katak iha Viqueque ne’e ema ko’alia lian materna oi-oin.  Illas ne’e mós tau kaulun-taka ne’ebé mai hosi liurai feto sanulu hosi suku sanulu para taka ba iha Nia ulun.

Iha Igreja oin ne’e iha estátua Santu Anjo Miguel, Gabriel, Rafael no Uriel. Iha mós Sómbolu Dioseze Baucau, símbolu Santá-Se, vidru ne’ebé maka reprezenta Santu António ne’ebé kaer Rosa Místika. Iha mós janela kabuar. Iha janela kabuar ne’e nia okos, iha São José. Símbolu ka koris hirak ne’e orijin identidade timoroan nian.

Iha mós fatuk mean iha Igreja nia oin. Fatuk Mean ne’e mai hosi uma riin ida (povasaun) iha Suku Caraubalu nia laran ne’ebé sira konsidera fatuk ne’e lulik. Sira oferese fatuk mean ne’e ba Igreja atu halo plaka ba inagurasaun Igreja.

Iha mós estátua São Pedro-São Paulo. Santu rua ne’e nu’udar símbolu Igreja nia hun. Iha mós torre rua ne’ebé simboliza reinu rua (Viqueque-oan no Luca) atu satan netik Igreja.

Iha Persebitóriu (Altar) ne’ebé ho naruk metru 3 no luan metru 1 ne’e tau Remic Santa Maria Gorrety. Iha Altar nia kotuk, iha kapela dedikatóriu lima. Kapela primeiru nu’udar Kapela Santa Maria Gorrety (protetora akolitu sira), Kapela Santa Terezinha do Menino Jesus (reprezenta katak Igreja ida ne’e uluk iha Parókia Santa Terezinha Ossu nia okos), Kapela São Francisco Xavier (reprezenta prosesu evanjelizasaun iha Timor), Kapela Santó António no Kapela Estátua Nossa Señora Imaculada da Conceição antigu.

Iha Kapela nia leten, iha janela boot hamutuk 7. Janela boot 7 ne’e reprezenta Sakramentu 7 Igreja ninian. Bainhira tama iha Igreja iha parte otóriu ka fatin preparasaun (fatin baptismal)  depois tama iha Nabe (fatin sira ne’ebé sarani sira túr), ita bele haree janela barak ne’e iha dezeñu ho illas apóstulu sanulu resin rua nian.

Tama fali ba iha parte leten, iha Nabe Kolateral rua besik Altar ne’e mós iha fatin ba sarani sira no iha mós imajen sira hanesan símbolu ida. Iha imajen balun ne’ebé maka tau Sagrada Família ne’e hatais hotu tais. Iha janela sira ne’ebé kabuar ne’e, reprezenta evangellu haat no iha mós janela boot ne’ebé iha Koroasaun Nossa Señora.

Iha Igreja nia oin, iha mós dezeñu Kuda-Kareta. Kareta kuda ne’e simboliza katak iha tempu prosesu evanjelizasaun, transporte prinsipál ne’ebé iha momentu ne’ebá uza ne’e maka kuda-kareta.

“Inagurasaun ba Igreja ne’e hahú iha tuku 09:00-30:30 Otl no hahú ho kua fita iha portaun boot ne’ebé hala’o direta hosi Prezidenti Repúblika, Taur Matan Ruak no Bispu Dioseze Baucau. Ramata ida ne’e, Prezidenti Repúblika sei tesik ba Monumentu Memoriál ba Mártires Pátria ka Monumentu Kaibauk ne’ebé dedika ba madres Viqueque-oan ne’ebé mate iha milísia sira nia liman hafoin fila hosi fó asisténsia ba komunidade iha Lospalos.

Partisipa iha inagurasaun ne’e maka, Jenerál Lere Anan Timur, Prezidenti Partidu FRETILIN, Dr. Francisco Guterres “Lu-Olo”, reprezentante Primeiru Ministru, Dr. Hernani Coelho ne’ebé hanesan Ministru Negósiu Estranjeirus no Kooperasaun, Koronel Falur Rate Laek, korpu diplomátikus, reprezentante Vatikanu iha Timor, membrus Parlamentu, membrus governu, reprezentante Parókia sira iha Timor, bainaka importante sira seluk no mós sarani sira iha Viqueque.

Molok halo inagurasaun, iha mós seremónia simu malu (rekonsiliasaun) ne’ebé hala’o hosi Viqueque-oan sira ne’ebé oras ne’e iha Timor Osidentál (Atambua no Kúpaun) no Viqueque-oan sira ne’ebé maka iha Munisípiu Viqueque. Uma Kreda ne’e hanaran TILOU tanba apoiu hosi reinu Viqueque no liurai sira hosi Luca. TILOU mai hosi liafuan rua; Ti no Lou. Ti=Liurai Luca no Lou=Reinu Viqueque. Responsável másimu ba Parókia ne’e maka Pe. Dionísio Divo da Silva Sarmento. (Ekipa Matadalan)

Matadalan

Sem comentários: