domingo, 23 de agosto de 2015

Projetu ZEEMS La Deskrimina Munisípiu 12


Projetu Zona Espesiál Ekonomia Merkadu Sosiál (ZEEMS) ne’ebé oras ne’e daudaun hala’o iha Oe-Cusse hanesan esperiénsia pilotu no la halo deskriminasaun ba munisípiu 12 seluk.

Eis Primeiru Ministru no Eis Prezidente Repúblika, Dr. José Manuel Ramos Horta hateten lia hirak ne’e ba Jornál Matadalan (MTD) liu-hosi entrevista eskluzivu ne’ebé hala’o iha ninia rezidénsia, Metiaut, Díli, Tersa (06/08/2015).

“Ha’u hanoin sira ne’ebé ko’alia ne’e hanesan la sukat, tanba ita haree oinsá maka hahú hosi Oe-Cusse. Tanba, Oe-Cusse ne’e dook loos. Uluk iha tempu Portugés nian to’o mai ita independénsia kuaze ke haluha Oe-Cusse, entaun halo Oe-Cusse hanesan esperiénsia pilotu,” Ramos Horta informa.

MTD: Nu’udar Eis Primeiru Ministru no Eis Prezidente Repúblika, oinsá ita boot nia pontu devista kona-ba projetu ZEEMS ne’ebé oras ne’e daudaun hala’o iha Oe-Cusse Ambeno?

Horta: Ha’u hanoin projetu ne’e la’o daudaun. Ha’u la koñese didi’ak tanba seidauk ba to’o iha ne’ebá. Maibé ha’u rona informasaun, konferénsia no dokumentus ne’ebé Prezidenti Autoridade ZEEMS, Dr. Marí Alkatiri, aprezenta prosesu projetu ne’e la’o. No atu la’o tenke iha orsamentu estadu nian tanba ne’e la’os ita halo milagre, doko ain depois osan monu.

Estadu tenke kria infraestruturas para halo zona espesiál ne’e. Estadu maka tenke tau infraestruturas, eletrisidades, estrada, komunikasaun no mós problemas lejizlasaun ba rai no buat sira ne’e hotu, depois maka investedór haree katak ne’e di’ak ita bele ba. Portantu, primeiru investór iha ne’ebá maka estadu. Portantu, ita haree de’it loron ruma faze ida (1) prontu ita ba haree to’ok.

MTD: Parte balun kestiona katak projetu ZEEMS ne’e deskrimina fali munisípiu 12 seluk. Oinsá ita nia komentáriu kona-ba preukupasaun sira ne’e?

Horta: Ha’u hanoin sira ne’ebé ko’alia hanesan la sukat, tanba ita haree oinsá maka hahú hosi Oe-Cusse. Tanba, Oe-Cusse ne’e dook loos. Uluk iha tempu Portugés nian to’o mai ita independénsia kuaze ke haluha Oe-Cusse, entaun halo Oe-Cusse hanesan esperiénsia pilotu.

Ita haree Oe-Cusse kuandu la’o di’ak, entaun komesa buka atu repete esperiénsia iha Oe-Cusse nian iha fali fatin seluk. Bainhira hateten fali katak haluha tiha fatin sira seluk entaun eletrisidade ne’ebé ohin iha Timor-Leste tomak ne’e mai hosi ne’ebé. Oe-Cusse seidauk simu eletrisidade ne’ebé mai hosi Hera ninian ne’e. Ne’e mós dehan diskriminasaun? Ha’u hanoin ita tenki tetu didi’ak maka ko’alia.

Estrada boboot sira ne’ebé halo iha fatin hotu-hotu iha Timor-Leste laran ne’ebé hanesan kosta sul, Liquiça, Maubara no Balibo to’o Suai ne’ebé obras oi-oin hanesan supply base, ospitál referénsia, buat sira ne’e halo iha ne’ebé, hanesan ita haree agora doutór besik ema rihun ida, ne’e la’os Oe-Cusse de’it, maibé Timor-Leste tomak. Ne’eduni balun hakarak hateten deskriminasaun ne’e deskrimina saida.

MTD: Tuir ita boot nia haree no hanoin, projetu ZEEMS ninia benefísiu ba TL ne’e saida?

Horta: Ita sei haree. Iha rai hotu-hotu iha mundu ne’e laiha ekonomia ne’ebé bele la’o bainhira laiha infraestrutura maka’as. Infraestrutura hanesan eletrisidade, estrada, bee-moos, telekomunikasaun no mós seluk tan. Tenki iha lei justisa terras no propriedades, polítika impostu no fiskál. Ita labele hateten projetu Oe-Cusse atu rezolve problema Timor-Leste nian, maibé bele sai hanesan esperiénsia pilotu di’ak depois sei dada ema investór barak mai iha Oe-Cusse.

Sé ita dezenvolve Oe-Cusse, ne’e efeitu di’ak ba distritu sira seluk no hosi distritu sira seluk barak bele ba serbisu iha Oe-Cusse hanesan daudaun ne’e Oe-Cusse oan sira barak iha Díli no fatin hotu-hotu. Kuandu Oe-Cusse la’o di’ak timoroan sira hosi distritu sira seluk bele ba hodi serbisu  iha ne’ebá. Ita haree Dr. Marí Alkatiri mós kaer projetu Ataúro. Ne’eduni, neineik ita sei haree esperiénsia Oe-Cusse ne’e bele repete iha distritu sira seluk.

MTD: Oras ne’e daudaun kompañia sira ne’ebé hala’o serbisu iha projetu ZEEMS ne’e maioria mai hosi kompañia estranjeiru. Ne’e mós hanesan deskriminasaun ida?

Horta: Ne’e signifika saida no sé maka dada kompañia estranjeiru sira ne’e mai? Governu liu-liu maun Xanana fó projetu ba kompañia timoroan sira no kompañia timoroan sira maka dada kedas kompañia estranjeiru sira mai. Portantu, la’os governu maka dada. Governu liu-liu maun Xanana nia fiar apoia emprezária Timor inkluindu veteranu sira. Maibé sira simu tiha projetu bolu kedas sira nia tiu, primu, belun ka maluk ne’ebé dalaruma sira la koñesse tan—bolu hosi Indonézia, Filipina, Xina no sira seluk tan mai kaer projetu. Entaun, sé maka dada no sé maka sala, Governu ka ita nia emprezáriu oan sira ne’ebé foin dadauk mosu ne’e. (Jon)

Matadalan

Sem comentários: