quarta-feira, 30 de setembro de 2015

Indonézia preokupadu ho droga nebe tama liuhosi Timor-Leste


Ajénsia antinarkótiku hosi Indonézia (BNN, iha sigla indonéziu) preokupadu hela ho droga nebe tama iha Indonézia liuhosi Timor-Leste no alerta katak teritóriu ki'ik ne'e halo parte iha dalan hosi organizasaun kriminozu internasionál sira.

Tuir porta-vós BNN nian, Slamet Pribadi, "iha feto barak" maka trafika droga nebe mai hosi Nijéria no ne'e hanesan "problema ida la'ós de'it ba ASEAN [Asosiasaun hosi Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian], maibé mós ba Timor-Leste".

"Xefe boot sira [hosi tráfiku internasionál] maka Nijéria no Xina" no droga "liuhosi Malázia depois to'o iha Tailándia, Timor-Leste, Indonézia ho Filipina", nia hatete.

Estadu-membru sira hosi ASEAN konkorda ona atu kopera iha dezenvolvimentu seguransa portuáriu hodi luta hasoru droga no, entre tinan ne'e no tinan oinmai, nasaun sanulu sei ko'alia kona-bá oinsá hasoru problema droga sira nian nebe mai hosi Nijéria, no Timor-Leste, nebe seidauk halo parte iha grupu ne'e, sei hetan konviti hodi partisipa, nia adianta.

Kona-bá númeru relativu sira ba droga sira nebe tama iha Indonézia liuhosi Timor-Leste iha tinan ikus ne'e, Slamet Pribadi rekua to'o 2012 hodi fó ezemplu ba kazu rua tráfiku nian ba metanfetamina kilo neen, nia afirma katak laiha tan informasaun.

Tráfiku droga nebe mai hosi Timor-Leste "ladún boot" bainhira kompara ho nebe maka hetan iha dalan sira nebe ligadu ho Malázia no Singapura, maibé porta-vós hosi BNN preokupadu hela ho falta seguransa iha nasaun foun hosi Sudeste Aziátiku ne'e.

"Dalan fásil liu hodi hatama narkótiku ilegál iha Indonézia maka liuhosi Timor-Leste, tanba ladún iha seguransa iha aeroportu [Díli nian]", nebe laiha ekipamentu "raio-x" nian hodi haree saida maka iha mala nia laran", nia alerta ona.

Hafoin ne'e, lori droga ba Indonézia liuhosi fronteira terestre ka liuhosi tasi.

Autoridade polísia timoroan sira ko'alia hela ho BNN hodi simu formasaun iha luta hasoru tráfiku, liuliu iha área "aplikasaun lei nian", nia hatutan, no hatete katak treinamentu tenki hahú "lalais tebes", lahó loron markadu ida.

Iha deklarasaun sira ba ajénsia Lusa, Slamet Pribadi defende ona katak Timor-Leste tenki aplika "lejislasaun todan" ida nebe hala'o iha Indonézia hodi luta hasoru problema no nune'e "ami tenta hamenus droga ilegál sira" iha rejiaun.

Nasaun boot hosi Sudeste Aziátiku iha lei antidroga ida nebe todan liu iha mundu, nebe inklui kastigu ba mate, bainhira pena máximu ba krimi balun iha Timor-Leste maka kastigu kadeia tinan 25, bele aumenta ba tinan 30 iha kazu espesiál sira.

"Bainhira Indonézia de'it maka maka'as liu, aplika kastigu ida todan tebes, sira sei halai ba Timor-Leste", nia alerta ona.

Tinan ne'e Indonézia halo fali ezekusaun ba trafikante sira liuhosi fuzilamentu, ho Prezidente Joko Widodo justifika katak loron-loron ema indonéziu na'in 40 no 50 mate tanba narkótiku, númeru ida nebe espesialista balun la konkorda.

Hafoin halo tiha ezekusaun tinan ne'e ba ema na'in 14, entre sira brazileiru na'in rua, nasaun ne'e sei iha ema na'in 72 nebe iha ligasaun ho narkotráfiku nebe maka sei hetan kastigu ba mate, maibé laiha ema ida maka mai hosi nasaun sira ho lian ofisiál portugés, haktuir hosi responsável ne'e.

Slamet Pribadi hein katak ezekusaun sira sei halo "iha tinan ne'e", hodi bele desvia trafikante sira hodi tama iha nasaun ne'e, maibé depende ba desizaun judisiál sira.

Ronda ezekusaun tuirmai karik sei akontese iha tinan oin, haktuir hosi gabinete Prokuradoria-Jerál nebe sita hosi imprensa indonéziu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: