segunda-feira, 5 de outubro de 2015

Marcio, Dosente IT iha Janabadra & Kria Progarama “Ilerni”


Udan osan-mutin iha Timor-Leste sei di’ak liu udan osan-mean iha ema rain. Sai hosi Timor-Leste lori de’it osan-mutin, iha Indonézia nia kuda osan-mean be nabilan tebes. Biar udan osan-mean iha ema rain di’ak liu maibé udan osan-mutin iha Timor-Leste sei di’ak liu.

 Nune’e ka la nune’e, rai Osoala (Luilubo) kunésidu ho foho osan-mean—iha foho oan ida identifika nakonu ho osan-mean. Iha osan-mean subar-an iha foho ida nia laran, iha mós osan-mean moris ne’ebé bele foti rai Osoala no Timor-Leste nia naran. Osan-mean moris ne’e maka foinsa’e Marciano “Marcio” de Jesus Soares hosi Knua Nunume, Subdistritu Vemasse (Baucau).

Osan-mean Marcio halo rai nia naran. Nia estudu iha iha Ensinu Báziku Filial O4 Osoala (2003) no akaba eskola Pre-sekundária Vemasse (2006), nia la tebe rai halo rai nia naran. Oan mane hosi Graciano de Jesus (Aman) no Candida Correia Soares (Inan), lakan hanesan osan-mean bainhira nia hatutan ninia estudu iha Ensinu Sekundáriu, Coléjio São Francisco Assis (CSFA), iha Fatuberlihu-Manufahi (2006-2009), nia iha mehi hodi kanta múzika “ita ema sei moris halo rai nia naran” ho hamnasa midar.

“Hafoin 2009, hosi eskola iha programa ida kria liña serbisu entre eskola Maji ho Paldogoles hosi Austrália hamosu kompetisaun ki’ik ida. “Ami lubuk ida maka tuir kompetisaun refere. No ikus, eskola fó fiar ha’u sai reprezentante CSFA hodi ba (Maji School iha Austrália). Durante fulan ida, ha’u mesak iha australianu nia leet hodi apriende kona-ba, ema nia métodu, sistema no prosesu aprendizajen iha aula laran no aula liur,” dehan Marcio ba Matadalan iha nia hela fatin, Domingu (27/09/2015).

Hanesan osan-mean be la hakarak lakon nia mean, iha 2009, nia koko hakur liu tasi ba eskola iha Indonézia. Nia hili atu túr besik Candi Borobudur, entaun nia hatutan ninia estudu iha Universidade Janabadra Jogjakarta. Maibé, antes tama universidade, nia iha inisiativa tuir formasaun kona-ba IT (Information Tecnology) nian durante fulan lima hodi manán diploma. Haklili diploma iha kalilin okos, la’o ho fiar án hodi bele tama no hahú estuda Universidade Janabadra.

“Iha primeiru (1) semestre bainhira ha’u halo aprezentasaun matéria, dosente duni sai ha’u hosi aula laran, tanba ha’u ko’alia Bahasa Indonézia la loos. Hahú hosi esperiénsia ne’e ha’u komesa dezenvolve an iha parte Informasaun Teknolojia (IT). Too mai quartu (4) semestre, dosentes IT nian ne’ebé duni sai ha’u, komesa fó fiar mai ha’u hodi sai hanesan asistente hodi hanorin matéria IT ba  maluk estudante sira seluk. Depois mai quintu (5) ho sestu (6) semestre, sira kontratu ha’u sai dosente durante tinan rua no iha ne’ebá ha’u eskola hodi hanorin  to’o oito (8) semestre (finalista),” nia dehan.

Iha tinan 2014, nia haktuir, iha projetu ida hosi prezidente foun, Prezidenti Indonézia Jokowi (Joko Widodo),  konvida universidade hotu iha Indonézia atu tama mós iha liña serbisu ida bolu dehan kria sistema ida ba sira nia administrasaun, liu-liu iha baze de dadus, no iha ne’ebá Universidade Janabadra mós hetan fiar hosi estadu. Hosi universidade delega timoroan ida (nia: Marcio) hamutuk ho kolega sidadaun Indonézia na’in tolu (3). Nia dehan, sira ba sai hanesan péritu IT, programer, no mós fasilitatór ba iha programa, Cystem Informasi Desa dan Kawasan (CIDK).

“Ha’u komesa apriende IT, to’o ha’u bele kria sistema rasik, halo programa rasik, no ha’u ramata estudu iha fulan Abril fulan kotuk (2015). No ha’u nia espesífiku halai liu ba iha Software (SW) no ha’u nia pozisaun hanesan Enjineiru ba SW. Rrezultadu hosi estudu maka, iha.

Indonézia mós ha’u kria rasik SW ne’ebé ha’u bele halo maka hanesan, media player, game, versi program ofisial, Java, no website. Ha’u halo peskiza ki’ik no rezultadu sai jornál ida, bolu dehan, marketing ba fábrika ida iha Jogja no agora dadauk fábrika ne’e sei uza nafatin ha’u nia produtu ne’e,” nia haktuir.

Kona-ba android, nia mós kria sistema ida atu indentifika ema moras iha fuan no liu-hosi SF ida hodi bele indentifika saúde ema seluk nian. Seluk fali maka kria programa ida ho naran “Ilerni”, ho objetivu atu fásil liu hodi halo komunikasaun. “Ilerni katak, eletronik lerni, atu oinsá estudante ho dosenti bele hasoru malu no hanorin iha internet de’it (estudante iha nia uma no dosen mós iha uma de’it),” nia hatete.

Oinsá kona-ba Timor-Leste? Nia dehan, sé ita ema IT ida maka, ita ramata estudu hanoin dehan ita bele serbisu iha instituisaun, kompaiñia, ONG, iha grupu balun ne’ebé maka ita bele tama iha liña serbisu ne’ebé ki’ik, neineik ita nia karir ka matenek kona-ba IT ne’e bele menus. Loloos, tuir nia, ema IT ne’e ema ne’ebé maka bele indentifika problema no buka nia solusaun, ne’eduni IT loloos ne’e atu kria sistema no halo inovasaun iha parte hardware no software no seluk tan, hodi nune’e Timor iha futuru labele depende tan ema hosi nasaun seluk.

“Ha’u nia vizaun ba Timor-leste maka bainhira iha posibilidade, ha’u bele tama iha parte ruma para sé konsege koko kria sistema ruma para bele kobre buat sira ne’ebé maka manual ne’ebé agora la’o hela iha Timor laran ne’e ou uza hela ema nian. Ha’u hanoin iha posibilidade ha’u mós bele halo,” dehan Marcio ne’ebé sai foinsa’e Parlamentár hodi sai hanesan advogadu ba estudante iha Munisípiu Manufahi (2007) ne’e. (David Fernandes)

Matadalan

Sem comentários: