quinta-feira, 19 de maio de 2016

Estudu konfirma númeru aas hosi violénsia ba feto no labarik sira iha Timor-Leste


Feto timoroan na'in tolu entre feto na'in lima sai hanesan violénsia fíziku ka seksual hosi sira nia parseiru sira, 14% violasaun akontese lahó relasaun no 3% sai hanesan vítima hosi violasaun koletivu sira, haktuir hosi estudu ida.

Estudu, ne'ebé ajénsia Lusa hetan asesu iha loron-tersa ne'e, hala'o hosi Asia Foundation no programa Nabilan no selu hosi Governu australianu.

Estudu ho títulu "Hatene violénsia hasoru feto no labarik sira iha Timor-Leste" sei aprezenta iha loron-kuarta iha Díli iha debate ida ne'ebé promove hosi programa Nabilan.

Feto na'in ida entre feto na'in haat (24%) no mane na'in rua entre mane na'in lima (42%) sai hanesan vitima hosi abuzu seksual antes halo tinan 18 no, barak liu, ema na'in tolu entre ema na'in haat iha Timor-Leste sai hanesan vítima hosi violénsia ka abuzu fíziku balun antes iha tinan 18, refere iha dokumentu ne'e.

Kuaze metade hosi feto sira no 1/3 hosi mane sira admiti sai sasin ba sira nia inan ne'ebé hanesan vítima hosi violénsia fíziku hosi parseiru.

Informasaun sira hetan hosi entrevista sira ne'ebé halo iha nível nasional ba feto na'in 1.426 ho tinan entre 15 to'o tinan 49 no ba mane na'in 839, ho serbisu ne'ebé hala'o iha fulan-Agostu no fulan-Setembru tinan liubá iha rai laran.

"Rezultadu sira hosi estudu hatudu loloos katak violénsia hasoru feto sira hanesan problema todan tebes ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste", hatete hosi Susan Marx, responsável hosi Asia Foundation iha Timor-Leste.

"Lakohi halakon siklu violénsia ne'ebé inklui halakon normalizasaun ba abuzu fíziku, seksual no intelektual hosi feto sira, Timor-Leste sei labele avansa hanesan demokrasia ida, liberal, prósperu modernu ho populasaun saudável ida", hakerek iha preámbulu estudu nian.

Estudu husik rekomendasaun sira ba autoridade timoroan sira ne'ebé, sujere, tenki dezafia norma sosial sira ne'ebé aseita violénsia fíziku no seksual hasoru feto sira, promove saúde seksual ne'ebé saudável no konsensual no hametin kapasidade iha área judisial hodi hatán ho di'ak.

Serbisu ho hahalok antisosial sira ne'ebé iha relasaun entre kultura maskulinu ho violénsia no promove "maskulinidade saudável" ida, serbisu ho abuzu infantil no promove "ambiente família ho eskola sira ne'ebé laiha violénsia" hanesan rekomendasaun balun.

Autór sira hosi estudu konsidera katak tenki "hametin knaar iha área saúde iha prevensaun no hatán ba violénsia hasoru feto sira" no "hametin kapasidade hosi área judisial hodi kumpri lejislasaun ne'ebé iha", hodi bele hatán di'ak ba insidente ne'ebé lahó violénsia.

Estudu hatudu katak feto na'in rua entre feto na'in lima (41%) hatete katak sira sai hanesan vítima hosi violénsia seksual hosi sira nia laen ka doben no kuaze metade hosi feto sira vítima violénsia nian konfirma katak asaun foun hosi violénsia nian akontese iha tinan ikus ne'e.

Entre feto sira vítima violénsia nian, na'in haat (81%) hatete ona katak violénsia sira ne'e akontese dalabarak no liu hosi 3/4 (77%) konfirma katak hanesan "asaun todan hosi violénsia" iha nível fíziku no mós seksual.

Entre mane sira ne'ebé entrevistadu, balun admiti uza violénsia fíziku ka seksual hasoru sira nia kompañeira no 41% ne'ebé uza ona violénsia emosional ka ekonómiku hasoru kompañeira sira.

Maski maioria hosi violénsia sira ne'e akontese iha relasaun ezistente, estudu konfirma ona katak 14% hosi feto sira ne'ebé iha tinan entre 15 to'o 49 hetan violasaun hosi ema ida ne'ebé la'ós hanesan sira nia kompañeiru.

"Dalabarak feto sira koñese autór sira violasaun nian. Aman-inan no membru sira família nian, belun no viziñu sira hanesan autor prinsipal sira hosi violasaun sira ne'e", hakerek iha estudu ne'e.

Iha dokumentu refere mós katak feto na'in ida entre feto na'in hitu (14%) ne'ebé iha tiha ona relasaun seksual sira konfirma katak sira hetan obriga hodi halo sira nia relasaun seksual dahuluk, buat ne'ebé akontese entre ema joven sira.

Mane na'in ida entre mane na'in lima ho tinan entre 18 to'o tinan 49 konfirma ona katak sira viola tiha ona feto na'in ida pelumenus dala ida iha sira nia moris no entre 6% no 12% hosi mane sira hatete katak halo violasaun hamutuk ho mane ida iha tempu hanesan ba feto ida ka labarik-feto ida.

Mane na'in tolu entre mane na'in lima (65%) viola tiha ona bainhira sira hanesan ema adolesente (bainhira seidauk iha tinan 20) no 15% antes halo tinan 15.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: