sexta-feira, 3 de novembro de 2017

Igualdade jéneru ne'ebé la hanesan halo joven-feto timoroan balun isin-rua antes tinan 20

Igualdade jéneru ne'ebé la hanesan, taxa aas ba violénsia seksual no falta informasaun kona-ba saúde reprodutivu kontribui atu joven-feto timoroan balun sai inan antes halo tinan 20, fó sai hosi estudu foun ida.

Estudu hatudu katak iha kazu barak hosi isin-rua antes tempu ne'e hanesan "akontese beibeik no tuir kedas kazamentu" ne'ebé kontribui atu 20% hosi feto adolesente sira ho tinan 18 sai ona hanesan kaben-na'in.

"Igualdade jéneru ne'ebé la hanesan iha abut maka'as - inklui taxa violénsia ne'ebé aas hasoru feto sira no limitasaun ba saúde reprodutivu - iha papel preokupante tebes iha informasaun sira ne'e", refere hosi estudu ne'ebé rona feto sira iha zona sidade no zona rural sira timoroan nian.

Enkomenda hosi Grupu hosi Feto Parlamentar sira Timor-Leste nian, estudu ne'e halo hosi Sekretaria Estadu ba Juventude ho Desporto hosi Governu daneen hamutuk ho Fundu Populasaun ONU nian (UNFPA) no ho organizasaun Plan International.


Falta informasaun no nível violénsia ne'ebé aas hasoru feto sira iha Timor-Leste - isin-rua barak mosu hosi violénsia sira - kontribui atu problema ne'e asumi "dimensaun preokupante sira", haktuir hosi responsável sira ne'ebé envolve iha estudu.

"Ami iha daudaun índise ida hosi 60% hosi violénsia entre parseiru íntimu sira iha Timor-Leste", hatete hosi Candie Cassabalian, espesialista hosi UNFPA, ne'ebé haktuir iha nota kona-ba estudu ne'e.

Nia refere katak problema ne'e aumenta tanba iha bandu sosial normal sira hodi halo susar hetan kontrasetivu sira, liuliu bainhira lahó lisensa hosi laen sira ka hosi parseiru sira.

"Feto kaben-na'in sira, la haree ba sira nia tinan, ladún iha kontrolu kona-ba nia isin rasik no ba nia fertilidade. Tanba ne'e, lalais tebes, joven-feto sira ikusmai iha oan barak, nune'e limita sira hodi hetan oportunidade no hodi iha liu eskolla", hatutan hosi Cassabalian.

Estudu refere katak fatór seluk ne'ebé kontribui ba problema ne'e maka laiha edukasaun seksual komprensivel ida. Feto balun no adolesente sira ne'ebé tuir estudu ne'e admiti ona katak sira la hatene buat ida kona-ba seksualidade.

"Maski edukasaun seksual halo parte hosi kuríkulu hosi eskola sira, dalabarak profesor sira la senti di'ak hodi fó sai informasaun", esplika hosi Lala Soares, espesialista jéneru nian hosi Plan International.

"Iha kazu balun sira hatete mai ami katak bainhira to'o iha kapítulu ne'e, sira lees pájina sira hosi livru sira", nia hatutan.

La'ós de'it hanesan diagnóstiku ida hosi problema kuantitativu no kualitativu hosi problema, estudu ne'e hakarak investiga dalan sira prevensaun nian ne'ebé ajuda hamenus isin-rua iha adolesénsia no kazamentu sira ne'ebé akontese prematuru.

Maski kazamentu sai hanesan hakat tuirmai hosi isin-rua ida ne'ebé lahó intensaun, aman-inan no líder komunitáriu barak lamenta nia prevalénsia maka'as, haktuir estudu ne'ebé haree katak kontestu sosial no familiar halo susar atu joven sira ko'alia livre kona-ba tema sira hanesan seksualidade.

"Ho komunidade destaka iha joven sira ideia hosi abstinénsia total, relasionamentu barka hosi adolesente sira akontese iha klandestinidade total. Ne'e impede atu joven sira bele halo pergunta sira ka atu iha asesu ba informasaun no ba serbisu adekuadu sira", estudu refere.

Dokumentu hatudu katak joven sira, feto no mós mane, ladún hatene kona-ba sira nia isin rasik - maski kuaze sira hotu rona ona kona-ba seksu. No hatudu katak "sira la hatene risku sira hosi isin-rua, HIV ka moras sira seluk ne'ebé transmiti liuhosi dalan seksual, oinsá funsiona sistema reprodutivu ka la hatene mós kona-ba sinal sira isin-rua nian".

"Joven sira no mós aman-inan sira ladún hatene risku sira hosi saúde relasionadu ho isin-rua iha adolesénsia", hatutan mós.

Estudu analiza mós asesu hosi joven sira ba métidu kontraseptivu sira ne'ebé konsidera hanesan "susar atu joven solteiru sira hetan" no katak "joven-feto sira ne'ebé kaben-na'in mós ladún uza".

Estudu hatete katak feto sira "iha presaun hodi iha oan barak lalais no sira barak fiar katak iha konsekuénsia negativu oioin ba saúde bainhira uza kontraseptivu sira, hanesan ezemplu, sira haree hanesan "lisensa ida ba atividade seksual imoral".

"Rezultadu maka hamosu númeru aas hosi isin-rua sira iha adolesénsia hafoin kazamentu, dala ida ne'e ho presaun konsiderável ida hosi komunidade hasoru joven-feto hodi bele aseita nafatin hodi bele isin-rua", refere hosi análize ne'e.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: