sábado, 23 de junho de 2018

Primeiru-ministru foun promete katak ezekutivu sei hanesan "motor" mudansa nian


Primeiru-ministru foun timoroan nian, Taur Matan Ruak, promete ona iha loron-sesta katak nia ezekutivu sei hanesan ajente mudansa ida no "motor" ida mudansa nian, aposta iha utilizasaun di'ak hosi rekursu sira no hadi'a sidadaun sira nia moris.

Taur Matan Ruak ko'alia hafoin simu pose nu'udar primeiru-ministru hosi Governu konstitusional daualuk, serimónia ne'ebé nia agradese ona ho "honra, humildade tebes no sentidu dever maka'as" tanba líder sira hosi AMP, liuliu Xanana Gusmão ho José Naimori, hili nia ba kargu.

Iha diskursu ida esperansa nian, ne'ebé nia hatete ona katak iha buat barak atu halo iha área oioin asaun públiku nian, Matan Ruak defende ona katak hakotu ona "momentu tensaun nian no to'o ona momentu koperasaun nian" tanba, bainhira laiha esforsu hamutuk, sei la kumpri objetivu sira dezenvolvimentu nian.

"Hodi hetan kauza nasional boot ne'e, tenki mobiliza no halibur forsa únika, vontade úniku no mehi hanesan ida ba sidadaun tomak, entidade sira ho forsa produtivu sira", nia hatete.

"Ema hotu tenki partisipa. La'ós hanesan momentu tensaun nian maibé koperasaun nian, mobilizasaun hosi vontade sira hodi manán. Tempu uniaun nian ba ema tomak", nia afirma.

Nia hatete hatete katak nasaun hasoru "momentu desizivu" ne'ebé hanesan importante aumenta esforsu sira hodi hadi'a moris di'ak populasaun nian, buka garanti "utilizasaun di'ak ida hosi dalan ho rekursu sira ne'ebé disponível ba ema tomak nia di'ak".

Nia konsidera katak ne'e sai ona no kontinua nafatin hanesan "anseiu lejítimu" hosi populasaun ne'ebé "hakarak sai hosi hamlaha no kiak", afirma hosi primeiru-ministru.

Governu daualuk - ne'ebé elementu na'in 28 simu pose iha loron-sesta ne'e - hakarak hanesan "lokomotivu ida inkluzaun nian no kapasitasaun sosial ne'ebé la aposta de'it iha aumentu ekonómiku maibé, liuliu, iha kapital sosial, iha infraestrutura báziku sira no iha governasaun kriteriozu di'ak ida, ho rezultadu, efisiente, hosi rekursu oituan sira ne'ebé iha".

"Motor ida oportunidade nian no esperansa ne'ebé rekoñese katak nasaun la la'o ba oin bainhira ema balun de'it maka moris di'ak no iha grupu fraku oioin kontinua moris ho susar maka'as", nia hatete.

Hodi konsidera kapital sosial ho populasaun ne'ebé maioria joven iha nasaun, hanesan "rikusoin loloos" Timor-Leste nian, primeiru-ministru hatete katak konfiante iha projetu "mobilizador no iha orientasaun hosi nia vizaun estratéjiku".

"Tempu ba falta diálogu nian, hosi inkumprimentu ba problema sira, hosi krizi, hanesan ona pasadu", nia hatete hodi refere ba situasaun polítika iha tinan ikus ne'e ne'ebé hamosu realizasaun ba eleisaun antesipadu.

Nia defende katak agora presiza "kompromisu nasional ida ho diálogu" hodi buka "negosiasaun no konsertasaun" liuliu iha kestaun sira ba interese nasional.

Matan Ruak hatete katak Governu foun sei la sai "refém hosi difikuldade ne'ebé hato'o hosi Governu anterior sira ne'ebé maka la kompatível ho interese sira nasaun nian.

Xefe Governu promete ona esforsu "maka'as ida" hodi "liberta povu hosi kiak, hosi hamlaha no hosi falta oportunidade nian", ho programa "ambisiozu" ida ne'ebé, tuir nia hatete, sei sentradu iha sidadaun sira nia moris di'ak, iha aumentu hosi produtividade, hamenus importasaun sira, governasaun di'ak no "konta públika transparente ho ekilibradu".

Hametin diversifikasaun ekonómiku ho kriasaun empregu, investe iha área sira ne'ebé produtivu liu, hanesan agrikultura ho turizmu, ajuda harii ambiente di'ak ida ba negósiu no dada investimentu, hanesan prioridade balun.

"Labele admiti falta oportunidade serbisu nian hodi halo joven sira sai ba estranjeiru. Ita iha obrigasaun moral ho dever hodi hatán ba aspirasaun sira juventude nian", nia afirma no kompromete katak Governu sei promove igualdade jéneru ho inkluzaun.

Formasaun hosi baze no formasaun vokasional, aumenta poténsia ba uzu hosi rekursu natural sira, investe nafatin iha projetu dezenvolvimentu iha kosta-súl, desentralizasaun ho reforsu hosi infraestrutura baze sira halo parte mós hosi programa, nia esplika.

Iha parte seluk, Taur Matan Ruak kompromete ona Governu ba "responsabilidade importante tolu": komunika hodi permiti debate maka'as kona-ba opsaun no polítika sira ne'ebé la hanesan; apoia sidadaun sira no entidade sira ne'ebé dedika ba monitorizasaun ho vijilánsia hosi Estadu no "transparénsia iha ezekusaun orsamental nian".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: