quarta-feira, 24 de fevereiro de 2016

Timor husu ba Governu no setór privadu CPLP nian atu hamutuk aproveita oportunidade iha Ázia


Governu ho setór privadu hosi Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) tenke halo “esforsu hamutuk” hodi esplora oportunidade dinámika ne’ebé Ázia fó, dehan visi-ministru Negósiu Estranjeiru Timór, Roberto Sarmento Soares. 

“Ázia oferese oportunidade barak, maibé oportunidade hirak ne’e mos iha dezafiu. No atu harii bandeira CPLP nian iha Ázia presija halo iha esfosu hamutuk no sai ida de’it ho setór privadu”, tenik Roberto Sarmento Soares.

“Presija asaun ne’ebé klaru no kordenada, ho vizaun Governu nomós setór privadu nian, tanba ho nune’e maka bele hetan benefísiu dinamismu rejionál no globál”, nia hatutan.

Roberto Soares ko’alia lia hirak ne’e iha Díli, durante konferénsia hosi reuniaun daruak ministru Komérsiu CPLP, molok tama ba 1.º Fórum Ekonómiku Globál luzófonu ne’ebé halibur emprezáriu no delegadu atus ida resin hosi nasaun 20 liu.

Visi-ministru ne’e dehan katak Ázia sai hanesan “sentru globál” foun ida hosi ekonomia mundiál, liu hosi oportunidade bobot, maski iha ninia dezafiu.

Hosi dezafiu hirak ne’ebé urjente maka fahe riku-soin lahanesan, populasaun hirak ne’ebé ho ona idade avansadu, konlfitu étniku ho relijiozu ne’ebé afeta dezenvolvimentu nomós problema hosi poluisaun ambientál.

"Ázia iha 'know-how' teknolójika ida ne’ebé bele hatan ba dezafiu bot. Maibé, karik laiha esforsu no lideransa atu halo avansu, maka sei lakonsege hatan ka hasoru dezafiu bot hirak ne’ebé iha", dehan.

Tuir Roberto Soares, Governu tenke esforsa atu hadia kondisaun ho nune’e emprezáriu sir abele halo knar, maibé agora setór privadu maka “kontinua halo esforsu Governu nian”, no buka atu sai “produtivu no invader liu tan”.


Iha konferénsia loron ohin nian, rona ona aprezentasaun oioin kona-ba oportunidade investimentu iha Timor-Leste, liu-liu projetu sira hanesan Zona Especial de Economia Social de Mercado (ZEESM) Oecusse no Ataúro, ka koperasaun trilaterál Timor-Leste-Austrália-Indonézia.

Mari Alkatiri, responsável ba ZEEMS, ko’alia kona-ba estudu preliminár kona-ba retornu hirak ne’ebé importante ba investimentu rejiaun Oecusse nian.

“Infraestrutura ekolójika únika ida ne’ebé bele dezenvolve atividade nicho hanesan turismu sustentável ( ka) agrikultura órganika”, nia dehan no konsidera katak agora importante maka avansa ho estudu hirak ne’ebé pormenorizadu hodi esplika klean liu tan kona-ba viabilidade hosi opsaun hothotu, bazeia ba programa ordenamentu teritóriu ne’ebé aprova ona.

"Estudu esensiál ba buat ne’ebé ami hakarak maka termu governasaun ba Ataúro ho Oecusse. Polítika ne’ebé bazeia ba faktu konkreta atu ita bele eskolla dalan lolos hodi dinamiza no jere oportunidade investimentu nian ho retornu ekonómika", dehan.

Alkatiri haktuir hikas kona-ba faze dahuluk no ne’ebé foin akontese iha 2014, bainhira Estadu Timór hakarak dezenvolve rejiaun Oecusse ho Ataúro.

Haree ba termu jerál, Mari Alkatiri dehan katak Timor-Leste aposta bot liu b iha área agroindústria, turismu no setór finanseira, ne’ebé "tenke dezenvolve ho forma integrada ".

João Gonçalves, kordenadór hosi Unidade Koperasaun Triangular, haktuir kona-ba posibilidade hosi investimentu rejiaun refere nomós esforsu hodi fó sai potensialidade ne’ebé iha ba investidór sira.

Nia esplika katak objetivu maka lansa zona kresimentu no dezenvolvimentu ekonómika ida entre Timor-Leste, provínsia indonézia Sonda Orientál (NTT) ho Teritóriu Norte Austrália, hodi aproveita kondisaun kondisaun di’ak ne’ebé Timor-Leste iha hodi asesu ba merkadu mundiál, kria “sentru industriál no lojitika ba materiál-prima ho produtu semielaboradus jeografias adjasente nian".

"Setór privadu hanesan protagnista prinsipál hosi inisiativa ne’e, ninia partisipasaun maka hanesan determinante ba ninia susesu", dehan.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: