quinta-feira, 11 de fevereiro de 2016

Traballista australianu sira, iha opozisaun, defende akordu foun sira kona-bá fronteira ho Timór


Partidu Traballista australianu (ALP), iha opozisaun, kompromete ona iha loron-kuarta ne'e submete desizaun arbitrál internasionál ida kona-bá disputa fronteira tasi nian ho Timor-Leste bele to'o iha poder.

Visi-líder hosi opozisaun no porta-vós ALP nian ba Negósiu Estranjeiru sira, Tanya Plibersek, garanti ona katak sei hanesan postura hosi nia partidu bainhira negosiasaun sira la'o ho di'ak entre parte rua la hetan akordu ida.

Pozisaun hosi ALP, fó sai hosi Plibersek iha intervensaun ida loron-kuarta nian iha National Press Club iha Canberra, la hanesan ho pozisaun ofisiál hosi Governu Austrália nian ne'ebé la simu arbitrajen internasionál iha prosesu ne'e, maski akordu ne'ebé agora daudaun hala'o ho Timor-Leste hodi haree posibilidade ne'e.

Iha kauza maka rekursu sira iha valór dolár millaun sanulu resin ba Timor-Leste nia kofre, ne'ebé defende aplikasauan hosi liña medianu ida, hanesan hatete iha Lei Tasi nian, iha Tasi Timór, entre nia teritóriu no australianu nian.

Pblibersek lamenta ona papel Austrália nian hodi hetan independénsia Timor-Leste nian sai foer tanba rekuza iha Canberra hodi halo negosia fronteira permanente ida ho Timor-Leste.

"Disputa kona-bá fronteira tasi nian kontamina ona relasaun sira ho ami nia viziñu foun. Ne'e tenki muda ba sira nia di'ak no ami nia di'ak", nia afirma.

Dirijente hosi opozisaun fó hanoin katak iha fulan liubá, iha Washington, primeiru-ministru australianu, Malcolm Turnbull, defende ona importánsia hosi Konvensaun ONU kona-bá Lei Tasi nian (koñesidu ho sigla UNCLOS) no apela ona ba Xina no nasaun sira seluk hodi rezolve sira nia problema, iha tasi Súl Xina nian, hanesan ezemplu, respeita lei internasionál.

Maibé, Pblibersek fó hanoin katak Austrália la tuir nafatin sistema ne'e maski Timor-Leste hanesan ezemplu iha asuntu ne'e.

"Austrália eziji beibeik atu nasaun sira seluk kumpri norma internasionál sira hodi rezolve problema sira. Ami hakarak insisti atu nasaun sira seluk tenki respeita regra sira, ami mós hakarak atu kumpri", nia afirma.

Hafoin hetan akordu temporáriu ida kona-bá Tasi Timór ho Timor-Leste iha 2002, Austrália husik ona mekanizmu rezolusaun ba problema sira hosi UNCLOS, tanba Timor-Leste labele hato'o ba arbitrajen.

Timor-Leste husu kona-bá legalidade hosi tratadu ne'ebé agora daudaun hala'o tanba konsidera katak akordu ne'e taka iha tempu ne'ebé Austrália hahú halo espionajen iha Díli.

Asuntu ne'e sai polémiku tanba foin lalais Governu australianu lakohi fó pasaporte ba eis-espiaun ne'ebé tenki sai sasin iha Tribunál Arbitrál iha Haia kona-bá sistema espionajen ne'ebé, ho pedidu Canberra nian, instala ona iha Palásiu Governu Timor-Leste nian iha 2004.

Espiaun australianu sira lidera ho sasin ne'e (koñese de'it hanesan "sasin K") aproveita ona obra sira rekonstrusaun iha eskritóriu sira hosi Governu timoroan nian iha Díli, fo hanesan koperasaun humanitáriu hosi Austrália, hodi instala ekipamentu espionajen nian.

Díli hato'o ona kesar ida iha Tribunál Arbitral Haia, ho argumentu katak tanba asaun sira hosi Governu australianu, tratadu ne'e hanesan ilegal.

Iha prosesu ne'e, sasin "K" hanesan importante, maibé mane ne'e hetan bandu hodi labele sai hosi Austrália hahú tinan 2012, bainhira ajente sira hosi ASIO (serbisu sekretu australianu sira nian) hahú tama iha nia uma hodi prende dokumentasaun sira seluk no ba nia pasaporte.

Iha inísiu fulan-Dezembru 2013, ajente sira hosi ASIO hahú mós tama iha eskritóriu hosi advogadu Timor-Leste nian Bernard Collaery, iha Canberra, hodi prende dokumentasaun ne'ebé pertense ba Governu timoroan.

Materiál ne'e inklui "detalle sira kona-bá atividade sira espionajen nian hosi parte Austrália nian relasionadu ho Timor-Leste, durante negosiasaun hosi Tratadu kona-bá Determinadu Ajuste Marítimu sira nian iha Tasi Timór (DAMMT)", haktuir hosi Governu timoroan.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: