terça-feira, 28 de junho de 2016

Konferénsia iha Malaka alerta ba ameasa ba komunidade luzodesendente sira ne'ebé bele lakon iha Ázia


"Konferénsia dahuluk hosi komunidade portugés aziátiku sira" hahú iha loron-tersa iha Malaka hodi tenta sensibiliza nasaun luzófonu sira, liuliu Portugal, ba ameasa estinsaun ne'ebé komunidade sira hasoru hodi mantén trasu no identidade herdeiru sira hosi kultura portugés.

"Hanesan inísiu hosi kapítulu foun ida ba portugés aziátiku sira", hatete ba Lusa iha loron-segunda ne'e hosi Joseph Sta Maria ne'ebé prezidi konferénsia bainhira prepara detalle ikus sira ba enkontru.

Joseph Sta Maria hein katak ema atus resin rona konferensista sira ne'ebé konvidadu iha “Casa D’Albuquerque”, naran hosi sala hotel hosi bairu portugés Malaka nian ne'ebé sei simu konferénsia no evoka naran hosi Afonso de Albuquerque, ne'ebé iha tinan 1511 konkista sidade ne'e.

Naran no referénsia portugés sira bele haree iha bairu ne'ebé, iha “portuguese square”, to'o tasi-ibun, restaurante sira iha naran hanesan “lisbon” ka “Mello” oferese "hahán portugés sira" no iha fatin hotu-hotu haree bandeira nasional matak no mean.

Iha “portuguese stellement” (bairu portugés) moris komunidade katóliku ida, "portugés sira hosi Malaka" ne'ebé festeja Natal no santu populár sira no ko'alia lian kriolu ida ne'ebé kahur lian portugés antigu ho lian malaiu.

La'ós hanesan komunidade úniku ida hanesan ne'e iha Ázia no kultura sira ne'e maka organizadór sira hosi konferénsia ne'e hatete katak tenki hetan tulun urjente. Objetivu maka halibur kbiit sira hodi bele prezerva no halo to'o mensajen ba nasaun sira ne'ebé ko'alia lian portugés, liuliu Portugal.

"Portugal iha responsabilidade moral relasionadu ho "nia oan sira" iha Ázia tomak", herdeiru sira hosi espansaun marítimu portugés hosi sékulu XVI no XVII, maski la'ós hanesan sidadaun portugés, konsidera hosi Joseph Sta Maria ne'ebé hanesan reprezentante hosi minoria sira iha administrasaun Malaka nian.

"Portugal agora tenki kaer knaar ne'ebé kompete ba nia no konvense CPLP no nasaun luzófonu riku sira hodi salva komunidade luzu-aziátiku sira hodi labele lakon. (...) Ami hein katak bele loke líder portugés sira nia fuan no sira bele haree ameasa ba identidade portugés nian iha Ázia hanesan real", nia hatutan.

Iha Malaka, tuir konviti hosi organizasaun konferénsia nian, iha ona prezensa hosi líder istóriku hosi rezisténsia timoroan nian, eis-Prezidente no eis-primeiru-ministru no atuál ministru Timor-Leste nian, Xanana Gusmão, embaixadór sira hosi Portugal iha Tailándia no iha Indonézia no prezidente hosi Asisténsia Médiku Internasional (AMI), Fernando Nobre. Delegasaun hosi Asembleia Repúblika portugés nian ne'ebé hein atu marka prezensa la halo viajen ba Malázia.

Joseph Sta Maria lamenta katak polítiku portugés sira labele hetan reprezentasaun maibé nia garanti katak senti "haksolok tebes" ho prezensa sira ne'ebé konfirmadu.

"Sira ne'ebé maka la mai sei falla buat ne'ebé istóriku no sei arepende tanba la marka prezensa. Ha'u hatene katak iha konstranjimentu iha tempu maibé falla buat ne'ebé fantástiku", nia hatete.

Maski nune'e, nia senti konviktu katak mensajen ne'e sei to'o Portugal.

Reprezentante sira hosi komunidade sira hosi nasaun sanulu resin sei marka prezensa iha Malaka ba konferénsia loron rua: Malázia, Singapura, Indonézia, Sri Lanka, Austrália, Tailándia, Birmánia, Timor-Leste, Xina ho Índia.

Iha kazu balun, komitiva sira inklui grupu muzikal sira ho inpirasaun portugés nian no sai hanesan ezemplu loloos hosi manifestasaun kultural sira hosi komunidade luzu-aziátiku sira.

Entre konferensista sira iha akadémiku oioin hosi universidade sira Estadus Unidus nian, Indonézia, Áustria, Sri Lanka, Filipina, Malázia ho Austrália, ho investigasaun sira relasionadu ho heransa kultura portugés nian iha fatin oioin iha mundu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: