quinta-feira, 26 de janeiro de 2017

Ramos-Horta anunsia katak sei lakandidatu ba Prezidente Repúblika

Líder istóriku  timoroan José Ramos-Horta informa  iha ohin ba Lusa katak sei larekandidatu ba Prezidénsia Repúblika  iha eleisaun fulan- marsu nian, maski  iha apelu ho forsa polítika no individualidade nasionál sira. 

"Hafoin reflexaun fulan barak, deside lakandidata. Hafoin halo reflexaun boot ida  no maski iha apelu barak hosi partidu  sira no personalidade barak, sivil no relijioza deside la’e", haktuir ba Lusa eis-Prezidente timoroan  no prémio Nobel da Paz.

"Ha’u lakandidatu ba buat ruma, tantu ba  Prezidénsia ka kualkér kargu seluk, sein iha serteza katak  ne’ebé  nesesáriu ona ba nasaun. Ne’ebé iha  determinadu papel bele  realmente kontribui ho efetivu ba konsolidasaun pás, ba instituisaun  demokrátiku  iha nasaun", nia  afirma.

Ramos-Horta esplika ba Lusa katak  foti  desizaun ne’e hafoin koa’lia ho  líder oioin  timoroan nian, inklui Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku  Xanana Gusmão, portavós ezekutivu, Agio Pereira, no sekretáriu-jerál Fretilin, Mari Alkatiri, entre sira seluk.

Koa’lia kona-ba " dezafiu" ne’ebé sei hasoru   entre 2017 no 2022, relasiona ba "tipu governasaun" nesessáriu atu  enfrenta dezafiu ne’e, " prioridade saida maka atu assegura pás no dezenvolvimentu ekuitativu liu iha nasaun", nia haktuir.

"No papel saida hosi kada ami idaidak fundadór nasaun nian", nia afirma.

"Não vejo que seja tão necessário que eu invista mais cinco anos na Presidência da República", disse.

Tuir  Ramos-Horta " etapa ikus iha vida politiku ativu interventivu hosi fundadór sira nasaun nian "  tenki buka "konsensu atu akumula  rekursu, forsa  no kredibilidade  ne’eb’e kada ema idaidak iha" no apoiu ho ativu " tranzisaun ba  jerasaun foun ida" hosi líder nasaun.

Kona-ba intense  ajenda internasionál, José Ramos-Horta hatete katak gosta  moos atu  dedika ba apoiu prosesu adezaun Timor-Leste ba Assosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku, halo diálogu ho nasaun  viziñu sira ka aspetu seluk hosi polítika esterna timoroan.

Iha tempu hanesan bele kria iha Timor-Leste "institutu ba dezenvolvimentu lideransa ida", ho resursu nasionál no "parseria ho instituisaun  no nasaun  amigo sira".

"Ne’e  integra iha preokupasaun  atu halo mudansa iha 2022  komando nasaun nian ba gerasaun foun. Bu’at ida maka ema hetan mestradu, doutoramentu, no seluk tenki hatene  lidera no aplika-iha rai-timor ", nia haktuir.

Deklarasaun Ramos-Horta nian hakotu ona espekulasaun durante fulan hirak nia laran katak nia  sei aprezenta hanesan kandidatu independente ba eleisaun prezidensiál ne’ebé marka ona ba  20 marsu, mosu kazu ida ne’e hanesan rival favorite prinsipál, Francisco Guterres.

Rekorda katak iha  2007 José Ramos-Horta hanesan segundu kandidatu hetan  votu liu iha primeira volta (ho 21,81% votu), lakon ho Francisco Guterres "Lu-Olo" (27,89%), konsege hetan apoiu iha segunda volta, kontra líder Fretilin, ne’ebé hetan  votu  69,13%.

Iha 2012, bainhira aprezenta fila fali, iha  terseiru hetan  votu liu iha  primeira volta, ho votu 17,3%, iha Francisco Guterres (28,76%) no Taur Matan Ruak (25,71%) nia kotuk, ne’ebé ida ikus maka sai vensedór  iha segunda volta.

Líder istóriku timoroan  ne’ebé ezerse ninia kargu Prezidente entre 20 maiu 2007 to’o  20 maiu 2012, hetan impedidu – hafoin hetan tiru – atu hala’o ninia  funsaun  entre 11 de fevereiru no 17 abril 2008.

Ramos-Horta hatete katak  sei akompaña nafatin kampaña ba prezidensiálde marsu no legislativu iha  jullu, apela ho serenidade duké sai hanesan kampaña ida "kontundente" ho "forsa kcredível".

"Ida maka  Xanana Gusmão/CNRT, seluk  Lu-Olo no Mari Alkatiri/Fretilin, seluk  Taur Matan Ruak/PLP no PD, partidu ne’ebé harii ona kuaze tinan  15 maibé si  hasoru dezafiu barak", nia hatete.

"Figura nasionál inportante sira, ho  konfiansa katak  eleisaun sei mosu tensaun maka’as,ne’e  natural, ho konfrontasaun ba  ideia, maibé sira hatene orienta ho rigorozu sira nia  apoiante sira  hodi  komporta ho dignidade ne’ebé  líder sira hakarak atu kuda iha  eleisaun", nia afirma.

"Ha’u hatene katak kompromisu ne’e sira nian hotu", nia haktuir.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: